NASA-INA svemirska letjelica Juno je 1. ožujka proletjela pored Jupiterovog mjeseca Ije približivši mu se na 51.500 kilometara i pritom snimila nevjerojatne fotografije vulkanski najaktivnijeg tijela u Sunčevom sustavu. Zapanjujuće snimke pružaju najbolji i najbliži prikaz Ije otkako je letjelica New Horizons 2006. godine prošla pored Jupiterovog sustava na svom putu do Plutona.

Ija, piše Universe Today, zbog svojih stotina udubina, uzvišenja i kaldera, koje oblikuju šarenu i pjegavu površinu, i dalje nalikuje na pizzu, s tim da za to nisu odgovorni neki svemirski kuhari, već izrazito jaka vulkanska aktivnost. Ovaj Jupiterov mjesec je najaktivniji vulkanski svijet u Sunčevom sustavu (slika dolje) sa stotinama vulkana, od kojih neki eruptiraju fontane lave na desetke kilometara u visinu. 

Tijelo od vatre i leda 

Zbog konstantnih erupcija i intenzivnog zračenja, znanstvenici smatraju kako je mala vjerojatnost da se ondje mogao razviti neki oblik života. Malo veći od našeg Mjeseca, Ija je treći najveći Jupiterov prirodni satelit i peti po udaljenosti od planeta. Aktivni vulkani na ovom nebeskom tijelu stalno mijenjaju njegovu površinu, zbog čega je gotovo nemoguće pronaći tragove kratera, navodi NASA.

Ija ima najmlađu površinu u Sunčevu sustavu, a smatra se kako je potrebno oko milijun godina da se ona u cijelosti promijeni. Sumporov dioksid je primarni sastojak rijetke atmosfere mjeseca te su spojevi sumpora uglavnom odgovorni za njegov raznobojni krajolik, na kojem prevladavaju crvena, narančasta, žuta, zelena i bijela boja.

Planine koje dosežu i do 10 km visine nalaze se uglavnom u polarnim područjima iako ih se može naći i bliže ekvatoru. Na ovome mjesecu teku i rijeke lave, od kojih se neke protežu i stotinama kilometara. 

Ilustracija: NASA

Površinska temperatura na Iji u prosjeku iznosi oko minus 130 Celzijevih stupnjeva, no na njegovim vulkanima može biti pakleno vruće s temperaturama višim od 1000 stupnjeva. Ija se zbog toga često naziva svemirskim tijelom od vatre i leda. 

Još bliži pogled  

Juno će sljedeći put proći pored ovog Jupiterovog mjeseca 16. svibnja na udaljenosti od 35.000 kilometara, a 3. veljače 2024. proletjet će na udaljenosti od samo 1500 kilometara. Jason Perry, koji je radio na projektima Cassini, Galileo i HiRISE, napisao je na Twitteru da ove najnovije snimke već sada pokazuju neke suptilne promjene u odnosu na one s New Horizonsa. 

"Promjene na površini su prilično suptilne, ali ih vidim najmanje dvije. Prva je mali tok s istočnog kraja East Girrua. Radi se o vulkanskoj aktivnosti koju je prvi put zabilježila letjelica New Horizons. Druga je crvenilo Chors Patera, vulkanskog kratera. Crvenkasti materijal ukazuje na prisutnost S3-S4, kratkolančanog sumpora koji se redovito obnavlja aktivnim visokotemperaturnim vulkanizmom", objasnio je.