POMORSKA biološka ekspedicija u međunarodnim vodama uz obalu Brazila otkrila je 31 novu vrstu u samo dva tjedna, a istraživači vjeruju da bi brzina otkrića mogla biti rekordna, djelomično zahvaljujući najsuvremenijoj tehnologiji. Ovo je prvi put da su znanstvenici na brodu mogli promatrati živu 3D staničnu strukturu mikrobnog života zahvaljujući tehnološkom iskoraku nazvanom "Lignja", piše The Guardian.

Galerija

Dvadesetak međunarodnih stručnjaka iz SAD-a, Australije, Brazila i Japana provelo je istraživanje na brodu Falkor (too), istraživačkom plovilu kojim upravlja Schmidt Ocean Institute uz potporu Sveučilišta Zapadne Australije i nekoliko drugih institucija.

Ekspedicija je isplovila iz Salvadora u Bahiji, a fokus je bio na srednjem sloju oceana - području između morskog dna i osvijetljenog sloja bliže površini. Znanstvenici ističu da je to najveće stanište na Zemlji, koje obuhvaća 90% životnog prostora našeg planeta, a ujedno je i jedno od najmanje istraženih.

Otkrivene vrste

Među otkrićima su račić srodan rakovima i jastozima, brzi crv nalik pauku, devet vrsta meduza, sedam sifonofora - kolonijalnih organizama srodnih meduzama i koraljima - te sedam rebraša, poznatih po svjetlucavim trepetljikama kojima se kreću.

Otkrivene su i četiri vrste apendikularija, stvorenja nalik punoglavcima koja su srodnija ljudima nego beskralježnjacima, te dva divovska jednostanična organizma vidljiva golim okom.

"Bilo je prilično uzbudljivo", izjavila je voditeljica ekspedicije, dr. Karen Osborn iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja Smithsonian. "Srednji sloj oceana prepun je nevjerojatnih životinja o kojima ne znamo mnogo. A ovo je bilo područje koje prije nije istraženo, pa je bilo više prilika za pronalazak novih vrsta. Ovo mora biti blizu rekorda po otkrićima novih životinja u tako kratkom vremenu."

Revolucionarna tehnologija

Jedan od tehnoloških iskoraka bila je upotreba konfokalnog mikroskopa s rotirajućim diskom na brodu, nazvanog "Lignja", koji koristi lasere za skeniranje mikroskopskih detalja o građi organizama.

"To otvara potpuno novi svijet istraživanja. Mogli smo promatrati kako stanice međusobno djeluju, razmjenjuju materijal i grade kosture. I to smo mogli raditi uživo na brodu, dok inače trebaju tjedni bojenja i pripremanja uzoraka da bi se išta vidjelo", pojasnila je Osborn.

Istraživači su također koristili prototipne sustave za snimanje, genetsku analizu i okupili su tim taksonomskih stručnjaka za brzu identifikaciju vrsta.

Slojevi života u oceanu

Nova otkrića pridonose ljudskom razumijevanju rasprostranjenosti života u oceanima. "Ja to zamišljam kao slojevitu tortu. Uobičajeno je pronaći istu vrstu na sličnim dubinama na vrlo udaljenim lokacijama, poput Japana i Kalifornije", rekla je Osborn.

No, postoji i veliko vertikalno kretanje noću, kada se stvorenja koja su se danju skrivala u dubinama približavaju površini kako bi se hranila pod okriljem tame. To ima značajan utjecaj na apsorpciju ugljika u oceanima.

Ekspedicija se poklopila s objavom planova Trumpove administracije o ukidanju jednog od najvažnijih svjetskih sustava za promatranje dubokog mora – Inicijative za oceanske opservatorije (Ocean Observatories Initiative) vrijedne 368 milijuna dolara, koja koristi više od 900 instrumenata za prikupljanje podataka o zdravlju oceana, uključujući obrasce struja, klimatsku varijabilnost i morsku bioraznolikost.

Osborn je rekla kako joj je ova ekspedicija potvrdila važnost znanstvene suradnje i daljnjeg učenja o oceanu. "Mislim da bismo ovo trebali raditi puno češće. Moramo okupljati timove sa zajedničkim ciljem kako bismo isprobali nove načine promatranja stvari", kazala je.

"Ono što je čovječanstvo dosad pronašlo samo je vrh ledene sante. Postoji golema količina života koja rješava životne izazove na neobične načine. Zamislite što sve možemo naučiti od njih kako ih budemo bolje upoznavali."