TRI GODINE nakon uvođenja ZG vrećica, službenih vrećica za miješani otpad u Gradu Zagrebu, u kontejnerima po gradu može ih se vidjeti otprilike u omjeru kao na fotografiji iznad - jedna na deset.

Ovaj, izgledno propali, projekt nove gradske uprave imao je jak efekt u svojim začecima, ali je počeo polako padati u zaborav nakon što je Ustavni sud pobio zakon kojim bi Zagreb mogao naplaćivati kolektivne kazne stanarima zgrada koji ih ne koriste.

Galerija

Samim time, obiteljske kuće danas će vrlo vjerojatno dobiti kaznu ako ne koriste ove specijalizirane vrećice, zgrade ostaju pošteđene jer se stanare zasebno teško može pronaći i kazniti, a pravo rješenje za problem odvajanja otpada bi moglo biti nešto sasvim drugo.

"Koji put kupujem ZG vrećice, koji put ne", priča nam Zagrepčanka s šireg centra grada, u okolici Petrove ulice, za vrijeme Indexovog obilaska kvartova. "Kad imam neku drugu vrećicu, radije iskoristim nju. Vrećica je k'o vrećica, meni ništa ne predstavlja zato što na njoj piše 'ZG'."

U kvartovima se jedva koriste

"Zašto bi to bilo kažnjivo?", postavlja ista Zagrepčanka protupitanje dok smo razgovarali o tome da su obvezne. "Ne vidim baš da su obavezne, ovdje ih uopće ne koriste."

Sličnim razmišljanjem vode se očito i građani u desetak kvartova koje smo obišli. Redom: Borovje, Folnegovićevo naselje, Trnovčica, Svetice, Ravnice, Maksimir, Trešnjevka, Travno, Utrine - ispred zgrada u kojima su bili klasični kontejneri, ZG vrećice primjećivali smo u tragovima. Umjesto njih, većina radije za miješani otpad koristi crne vreće, vrećice koje su im ostale iz trgovina, pa čak i svjetlo-plave koje nalikuju na ZG vrećice, ali to nisu.

U Holdingu ipak navode kako odvajanje otpada raste iz godine u godinu. Primjerice, 2022. otpad je odvajalo 27,6 % Zagrepčana, a lani je isto radilo 44,16 %. U tri godine je izdano i 53.469 kazni u vrijednosti od preko 2,5 milijuna eura, a u dva od tri slučaja radilo se o privatnim korisnicima. 

"Stekli su se preduvjeti za otpadomjere"

Međutim, potpredsjednik Zelene akcije (udruge u kojoj je aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević djelovao godinama) Marko Košak tvrdi da je ZG vrećicama odzvonilo te da je vrijeme za modernije rješenje koje je već standard u brojnim europskim (ali i hrvatskim) gradovima.

"U Zagrebu je postotak odvojenog prikupljanja otpada porastao u zadnje dvije do tri godine. To je u skladu sa širenjem mreže podzemnih i polupodzemnih spremnika i adekvatnim prikupljanjem otpada, no taj je postotak još uvijek niži od ostalih zemalja EU", nadovezuje se na podatak Holdinga Košak.

"Dugoročno se ZG vrećice trebaju zamijeniti otpadomjerima. Stekli su se preduvjeti za njihovo uvođenje", tvrdi, pa pojašnjava o čemu se točno radi. "Na punktovima se trebaju postaviti vage koje mjere količinu miješanog otpada, jer na ovaj način postoji veliki prostor za zloupotrebu sustava s obzirom na to da dio građana kupuje ZG vrećice, a dio ne kupuje."

"ZG vrećice su svakako imale efekt da građane potaknu na više odvajanja otpada, no smatramo da su one samo dobar tranzicijski model", dodaje Košak. 

Zagreb s uvođenjem otpadomjera ne bi bio niti prvi u Hrvatskoj. Na tragu Košakovih primjera hrvatskih gradova koji su ih već uveli, Samobor kao jedan od njih dvije godine sustavom otpadomjera naplaćuje 60 centi po jednom odvozu 30 litara komunalnog smeća.

Hrvatska daleko od zerowastea

Oni koji ih nisu koristili promptno su dobili i opomene i kazne, jer u Samoboru žele da sustav koriste baš svi. Onima koji su se pokušali izvući s izlikama da su "totalni zerowaste", pa ne bacaju miješani otpad, samoborski Komunalac spretno je odgovorio: nitko nije.

U Zagrebu će brojni građani odgovoriti kako su ZG vrećice preskupe i zato ih ne kupuju. Košak se ne slaže s tim.

"Nisu preskupe, pogotovo s obzirom na to da su one svojevrsna 'penalizacija'. Građani mogu izbjeći tu cijenu ako odvajaju više otpada i kupuju manje ZG vrećice. Kada se zbroje ZG vrećice s fiksnim dijelom računa u Zagrebu, ukupan je iznos puno niži nego u drugim gradovima u Hrvatskoj", odgovara.

"Svatko ima svoj izgovor, ali mi koristimo ZG vrećice. Ako će se kažnjavati oni koji ih ne koriste, kao što je to u drugim državama, onda će i one zaživjeti u Zagrebu", smatra drugi Zagrepčanin kojeg smo sreli na Ravnicama. Iako živi u zgradi, on je na njih već potpuno naviknut, ali je i sam svjestan da drugi nisu.

"To je super način za sufinancirano rješavanje pitanja otpada. Otkad ih koristimo, smanjila nam se zapremnina komunalnog otpada", dodaje.

No, da bi generalni problem otpada u Zagrebu bio barem malo manji, Košak smatra da bi se trebali što prije ukloniti otvoreni kontejneri. 

"Smatramo da je potrebno dodati i još neke frakcije otpada na postojeće punktove, poput kontejnera za tekstil, a potrebna je i gušća mreža kontejnera za staklo. Tek tada ćemo moći reći da je prikupljanje otpada u Zagrebu na zadovoljavajućem nivou", zaključuje potpredsjednik Zelene akcije.