STOTINE Grenlanđana prosvjedovale su u petak ispred novootvorenog američkog konzulata u glavnom gradu Nuuku protiv ambicija Donalda Trumpa za jačanjem utjecaja na otoku. Prosvjed je bio vrhunac tjedna u kojem je to područje, koje je poluautonomni dio Danske, prvi put posjetio Jeff Landry, posebni izaslanik američkog predsjednika za Grenland, piše BBC.

"Naša poruka je da ne znači ne"

"Naša je vlada već poručila Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji da Grenland nije na prodaju", izjavio je organizator prosvjeda Aqqalukkuluk Fontain. Okupljena masa od nekoliko stotina ljudi prošetala je središtem grada uzvikujući "Grenland Grenlanđanima", nakon čega su u tišini okrenuli leđa konzulatu.

Galerija

"Ovo je naša poruka američkom narodu i ostatku svijeta", rekao je 37-godišnji Fontain za BBC. "U demokratskom svijetu, ne znači ne." Prosvjednica Inge Bisgaard izjavila je za BBC kako Landryjev posjet pokazuje nedostatak poštovanja. "Jako je važno pokazati da ovo nije u redu", rekla je.

"Bojimo se Sjedinjenih Država. Ljudi su se tek počeli oporavljati od prošlog puta, a onda je u siječnju sve krenulo ispočetka", dodala je, misleći na Trumpove izjave da SAD treba "posjedovati" Grenland. Druga prosvjednica, 25-godišnja Parnuna Olsen, zapitala se zašto je SAD-u uopće potreban konzulat na Grenlandu.

Novi konzulat i izostanak grenlandskih političara

Otvaranje novog konzulata i Landryjev posjet dio su napora da se smire diplomatske napetosti nastale nakon zahtjeva američkog predsjednika za kontrolom nad otokom zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.

Novi konzulat, koji se preselio iz drvene kolibe u znatno veću višekatnicu od 3000 četvornih metara, zauzima istaknuto mjesto u centru Nuuka. Mještani su zgradu prozvali "Trumpovi tornjevi", a ona predstavlja značajnu i, za dio stanovnika, neželjenu promjenu u osjetljivom trenutku za odnose SAD-a i Grenlanda.

Na otvorenju diplomatske misije glazbenik je na ukulelama izveo američku himnu, a ploču je otkrio američki veleposlanik u Danskoj Kenneth Howery. Izjavio je kako se raduje produbljivanju partnerstva s Grenlandom. "Arktik je očito regija od globalne važnosti", rekao je. "Uvijek ćemo biti susjedi i bit ćemo uz vas kao saveznici i partneri, bez obzira na to kakvu budućnost odaberete."

Grenlandski političari uglavnom su bojkotirali događaj. Premijer Jens-Frederik Nielsen odbio je doći, a nije bio prisutan nijedan član vlade. Naaja Nathanielsen, jedna od dviju grenlandskih zastupnica u danskom parlamentu, rekla je za BBC da je i ona odbila pozivnicu. "Mislim da je u ovom trenutku važno poslati signal", kazala je.

Kontroverzni posjet Trumpova izaslanika

Landry, guverner Louisiane i bliski Trumpov saveznik, izazvao je kontroverzije već svojim dolaskom bez službenog poziva, i to dok traju važni pregovori o rješavanju diplomatske krize.

Landry je u Nuuk doputovao na poslovni summit, no na samom događaju proveo je malo vremena. Tijekom trodnevnog posjeta sastao se s premijerom Nielsenom, sadašnjim i bivšim ministrima vanjskih poslova te skupinom poslovnih čelnika u sklopu napora da "izgradi veze i stekne prijatelje".

No, ta "šarmantna ofenziva" izazvala je i nelagodu, a neki su Grenlanđani odbili sastanke s njim. U intervjuu za lokalne novine Sermitsiaq Landry je poticao snove o neovisnosti.

"Mislim da bi Grenland kao neovisna država mogao imati jednako dobru, ako ne i bolju ekonomiju", rekao je. Na pitanje hoće li predsjednik poštovati grenlandske crvene linije po pitanju suvereniteta, Landry je odgovorio: "Za nas postoji samo jedna linija. Ona je crvena, bijela i plava."

Landry se vratio u SAD u srijedu navečer, a u četvrtak se, kako doznaje BBC, trebao sastati s Trumpom. Bijela kuća nije objavila detalje sastanka, ali je glasnogovornik u izjavi za BBC poručio: "Sjedinjene Države su optimistične da smo na dobrom putu da riješimo američke interese nacionalne sigurnosti na Grenlandu. Guverner Landry radi sjajan posao i snažan je adut u timu svjetske klase koji je predsjednik Trump okupio."

Američki vojni interesi

Trump je više puta naglašavao stratešku važnost Grenlanda za nacionalnu sigurnost SAD-a u svojim pozivima na preuzimanje tog autonomnog danskog teritorija. Spor pokušava riješiti "radna skupina", pri čemu Washington traži veću vojnu prisutnost, no dogovor još nije postignut. Na vrhuncu Hladnog rata SAD je na Grenlandu imao 17 baza, a danas je aktivna samo jedna.

U travnju je glasnogovornik Sjevernog zapovjedništva SAD-a za BBC izjavio da se razmatraju poboljšanja infrastrukture u postojećoj svemirskoj bazi Pituffik te da se "razmatraju i druge lokacije poput Narsarsuaqa i Kangerlussuaqa".

Iako je grenlandski čelnik ovog tjedna sugerirao da radna skupina napreduje, izvješće New York Timesa od ponedjeljka ukazuje na duboku zabrinutost grenlandske strane zbog narušavanja suvereniteta.

Prema tom izvješću, SAD želi da se njegovim postrojbama dopusti neograničen boravak na Grenlandu, kao i pravo veta na velika ulaganja kako bi se spriječio utjecaj Kine i Rusije. U petak će se američki državni tajnik Marco Rubio sastati sa saveznicima iz NATO-a na summitu u Švedskoj, gdje se očekuje rasprava o sigurnosti u regiji.