JANIO HEINRICH zalagao se za mir na ulicama četvrti Grande Bom Jadima dok nije ubijen prije dva mjeseca. Sada se portret ovog mladića, ubijenog kad je imao tek 18 godina, nalazi na velikom muralu prašnjave ulice u siromašnom dijelu brazilskog grada Fortaleza, piše The Guardian.

Stanovnici rubnih dijelova ovog grada navikli su na murale posvećene mladim ljudima koji su ubijeni. Odrasti ovdje znači doslovno preživjeti u četvrti koja se smatra jednom od najsmrtonosnijih za mlade ljude.

414 mladih ljudi ubijeno u jednoj godini

Tijekom 2017. 414 mladih u dobi od 10 do 19 godina ubijeno je u Fortalezi koja ima 2,6 milijuna stanovnika te je grad s najviše ubojstva mladih. Posljednjih godina nasilje se ubrzano povećava, a napadi postaju sve brutalniji i uključuju torture, dekapitaciju te egzekucije koje se objavljuju na društvenim mrežama.

Pokret koji nastoji zaštiti mlade ljude od ubojstva

No isto tako Fortaleza je postala i centar rastućeg pokreta čiji je cilj zaštita siromašnih, pretežno crnih tinejdžera, koji čine najveći dio žrtava ovih ubojstava.

Renato Roseno koji se nalazi na čelu kampanje Cada Vida Importa (Svaki život je važan) ne sumnja da je moguće zaustaviti nasilje u državi Ceará, čiji je Fortaleza glavni grad. Ovaj kongresnik stranke Socijalizam i sloboda već dvije godine traži podršku vlade, međunarodnih agencija i lokalnih organizacija kako bi se stalo na kraj s ubojstvima mladih ljudi.

Žrtve su mladi momci koji žive u siromašnim četvrtima

 “Sramotno je i bolno živjeti u gradu u kojem je svaki dan ubijeno jedno dijete mlađe od 19 godina. No 100 posto smo sigurni da je ove smrti moguće spriječiti. Znamo tko su žrtve, znamo da su to mladi crni momci koji žive u vrlo siromašnim četvrtima, na primjer. Znamo i da su oni sinovi i kćeri vrlo mladih majki. Imamo sve informacije koje su nam potrebne”, kaže Roseno.

Smatra da se treba ugledati u gradove poput kolumbijske Bogote i Calija gdje su se mijenjali modeli za osiguravanje reda u gradovima, a investicije u urbanizam su dovele do toga da se smanje stope ubojstva. Za to vrijeme u Fortalezi se širila trgovina drogom, ratovi između četiri bande, ali i policijska i institucionalna brutalnost.

Brazilu prijeti da postane poput Filipina

No Roseno vjeruje kako su reforme koje planira sad pred posebnim izazovom s obzirom na prijedloge nove vlade.

“Brazil se nalazi u kritičnom trenutku”, kazao je za The Guardian referirajući se na prijedloge novog predsjednika Brazila Jaira Bolsonaroa koji se zalaže za labavije zakone o oružju, imunitet za policajce koji počine ubojstvo tijekom dužnosti i snižavanje dobi za kriminalne prijestupnike. Roseno smatra kako Brazilu prijeti scenarij Filipina pod predsjednikom Rodrigom Duerteom, čija se policija rješava kriminala ubijajući dilere i ovisnike.

U masakru policije ubijeno 11 ljudi, od toga devet mladih

Prošlog mjeseca Roseno je u kazalištu São Luiz proglasio početak tjedna za prevenciju ubojstva. Prije tri godine tu se dogodio masakr Curió-Messejana u kojem je vojna policija u Fortalezi ubila 11 ljudi, među kojima je bilo devet mladih od 16 do 19 godina. Smatra se da je bila riječ o osvetničkom napadu zbog ubojstva jednog policijskog dužnosnika.

Među žrtvama je bio i 17-godišnji Alef, sin Edne Carle Souze koja s drugim majkama poginulih mladića putuje Brazilom i traži pravdu. Zbog ovih ubojstava 44 policajca je dosad uhićeno, a 33 ih čeka suđenje.

 “Alef mi je rekao da želi postati vojnik u brazilskoj vojsci, ali nikad nije napunio 18 godina. Mladi ljudi koji žive u rubovima grada imaju snove i ambicije kao i svi drugi”, rekla je za The Guardian.

Roseno tako ističe ogromnu nejednakost u Fortalezi, čije plaže i luksuzni hoteli u centru privlače turiste iz cijelog Brazila. “Majke mi kažu kako misle da su životi njihove djece bezvrijedni. Ubijena djeca su siromašna. Mi moramo preuzeti odgovornost. Ovo je socijalni, politički i ekonomski problem, ali isto tako i etički”, kaže.

Mjere za spašavanje djece

Rosenov odbor predložio je 12 mjera, među kojima se nalazi i ukidanje nekažnjavanja policajaca kao sredstvo boljeg rada policije. Prijedlog je sastavljen na temelju istraživanja u kojem je sudjelovalo 224 obitelji čija su djeca umrla, a analiziralo je živote žrtava, smrti i infrastrukturu u dijelovima grada u kojima su živjeli.

Izvještaj, koji je dobio UN-ovu nagradu, uključuje mjere koje se protežu od ograničavanja pretjeranog medijskog praćenja ubojstava do edukacije o drogama. Otkriće da je 60 posto žrtava odustalo od škole, na primjer, doveo je do toga da odbor vrši pritisak za bolje praćenje prisustvovanja djece u nastavi.

Odbor također zahtijeva poboljšanja državnih detencijskih centara koje je oštro kritizirala i Američka komisija za ljudska prava zbog toga jer su prenapučeni te ne pružaju djeci mogućnost nastavka obrazovanja.  

Mara Carneiro, iz organizacije za ljudska prava Cedeca, smatra da se djeci u detencijskim centrima treba pružiti mogućnost obrazovanja te ističe kao poseban problem unutar tih ustanova segregaciju mladih unutar blokova kojima vladaju pojedine bande te nedostatak “neutralnih područja” koja nisu povezana s bandama.

18-godišnji Eduardo koji je u jednom takvom centru služio kaznu za oružanu pljačku svjedočio je pokušaju ubojstva cimera ove godine. Za The Guardian je ispričao kako mladi koji do dolaska u ove ustanove nisu bili članovi bandi, kada završe tamo, priključuju im se zbog zaštite.

Broj ubojstava djevojčica se povećao za 400 posto

U Grande Bom Jardimu svatko ima nekoga u obitelji tko je ubijen ili kome se preko društvenih mreža prijetilo. No čak i socijalni radnici su šokirani eskalacijom ubojstava djevojčica koje se u Fortalezi ove godine povećalo za više od 400 posto.

 “Još uvijek ne razumijemo ovaj novi nivo brutalnosti”, kazao je za The Guardian Rogério Costa, jedan od rijetkih koji slobodno šeta među teritorijima različitih uličnih bandi u Grande Bom Jardimu. Costa radi u organizaciji Obrana života koja nastoji uključiti mlade ljude u kulturne i edukativne aktivnosti. Smatra kako država nema odgovora za rješavanje ovog problema, a da policija često ne poštuje ljudska prava i koristi se nasiljem. Oni koji nastoje spriječiti ubojstva također riskiraju život. Prošle godine Roseno je primio nekoliko prijetnji smrću te je sad pod svakodnevnom policijskom zaštitom. No ne odustaje od svog nauma.

“Ovo je najhitniji problem u našem društvu. Moramo uvjeriti ljude da je naš plan demokracije, ljudskih prava i društvene pravde bolji plan za Brazil”, kazao je Roseno.