IZRAEL će gotovo sigurno pokrenuti novi rat s Iranom prije prosinca, a moguće je da sukob započne već krajem kolovoza, piše Foreign Policy.

Iran, sa svoje strane, očekuje napad i priprema se za njega. Dok je u prvom ratu Teheran igrao na duge staze, tempirajući svoje raketne udare u očekivanju dugotrajnog sukoba, u sljedećoj će rundi vjerojatno udariti odlučno od samog početka.

Cilj će biti srušiti svaku ideju da se Iran može pokoriti pod izraelskom vojnom dominacijom. Posljedično, nadolazeći rat bit će daleko krvaviji od prvog.

Ako američki predsjednik Donald Trump ponovno popusti izraelskom pritisku i pridruži se borbi, Sjedinjene Države mogle bi se naći u sveopćem ratu s Iranom u usporedbi s kojim bi sukob u Iraku izgledao kao manja operacija.

Neostvareni ciljevi lipanjskog rata

Izraelski rat u lipnju nikada se nije ticao isključivo iranskog nuklearnog programa. Radilo se o promjeni odnosa snaga na Bliskom istoku, pri čemu su iranske nuklearne sposobnosti bile važan, ali ne i presudan faktor. Više od dva desetljeća Izrael je poticao SAD na vojnu akciju protiv Irana kako bi ga oslabio i uspostavio povoljnu regionalnu ravnotežu – onu koju sam ne može postići.

U tom kontekstu, izraelski napadi imali su tri glavna cilja: oslabiti iransku nuklearnu infrastrukturu, uvući SAD u izravan vojni sukob s Iranom te obezglaviti iranski režim i pretvoriti zemlju u novu Siriju ili Libanon – države koje Izrael može nekažnjeno bombardirati. Ostvaren je samo prvi cilj, i to djelomično. Trump nije uništio iranski nuklearni program niti ga je vratio na početnu točku.

Promašena izraelska strategija

Druga dva izraelska cilja pokazala su se kao potpuni promašaji. Unatoč početnim obavještajnim uspjesima, poput ubojstva 30 visokih zapovjednika i 19 nuklearnih znanstvenika, Izrael je uspio samo privremeno poremetiti iransko zapovjedništvo. U roku od 18 sati, Iran je zamijenio većinu zapovjednika i pokrenuo snažan raketni napad, demonstrirajući sposobnost da apsorbira značajne gubitke i uzvrati.

Izrael se nadao da će početni udari izazvati paniku unutar iranskog režima i ubrzati njegov kolaps. Prema Washington Postu, agenti Mossada koji govore farsi zvali su visoke iranske dužnosnike i prijetili njihovim obiteljima, tražeći da javno osude režim.

Ipak, nema dokaza da je ijedan general popustio, a kohezija režima ostala je netaknuta. Suprotno očekivanjima, ubojstva zapovjednika nisu dovela do prosvjeda, već su ujedinila Irance oko zastave, potaknuta valom nacionalizma.

Mnogi Iranci sada su ljuti što se iransko odvraćanje pokazalo nedovoljnim. "Nekada sam bio jedan od onih koji bi tijekom prosvjeda skandirali da se iranski novac ne šalje u Libanon ili Palestinu. Ali sada razumijem da su bombe s kojima se svi suočavamo jedno te isto, i ako nemamo snažnu obranu diljem regije, rat dolazi k nama", rekao je jedan umjetnik u Teheranu profesorici Narges Bajoghli sa Sveučilišta Johns Hopkins.

Logika novog napada

Činjenica da Izrael nije uspio uspostaviti trajnu zračnu dominaciju bez američke potpore čini novu ofenzivu vjerojatnom. I ministar obrane Israel Katz i načelnik Glavnog stožera Eyal Zamir signalizirali su da je lipanjski rat bio samo prva faza. Zamir je dodao da Izrael "sada ulazi u novo poglavlje" sukoba.

Izrael je odlučan uskratiti Iranu vrijeme za obnovu raketnog arsenala i protuzračne obrane. Ta logika ključna je za izraelsku strategiju "košnje trave": udari preventivno i opetovano kako bi se protivnicima onemogućio razvoj sposobnosti koje bi mogle ugroziti izraelsku vojnu dominaciju. Budući da Iran već obnavlja svoje resurse, Izrael ima poticaj udariti što prije, pogotovo jer politički proračuni postaju složeniji ulaskom SAD-a u sezonu predizbora.

Iran sprema odlučniji odgovor

Kako bi srušili iluziju da izraelska strategija funkcionira, iranski čelnici vjerojatno će snažno i brzo udariti na samom početku sljedećeg rata.

"Ako se agresija ponovi, nećemo oklijevati reagirati na odlučniji način i na način koji će biti NEMOGUĆE prikriti", objavio je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi na X-u. Iranski vrh vjeruje da cijena za Izrael mora biti nepodnošljiva, inače će Tel Aviv postupno uništiti njihove obrambene sposobnosti.

Ishod sljedećeg rata ovisit će o tome koja je strana više naučila i brže djelovala. Može li Izrael obnoviti svoje presretače brže nego Iran svoje lansere? Je li Mossad potrošio svoja sredstva u prvom ratu? Je li Iran naučio više o probijanju izraelske obrane nego Izrael o zatvaranju svojih rupa? Za sada, nijedna strana ne može biti sigurna u odgovore.

Trumpova dilema

Trumpov odgovor na drugi rat mogao bi biti presudan. Čini se da nije sklon dugotrajnom sukobu. Politički, njegovi početni udari izazvali su raskol unutar pokreta MAGA, a vojno, 12-dnevni rat otkrio je kritične nedostatke u američkim zalihama projektila.

Ipak, davanjem zelenog svjetla za prve napade, Trump je upao u izraelsku zamku iz koje se teško može izvući. Ograničeni angažman vjerojatno više nije opcija. Trump će se morati ili potpuno pridružiti ratu ili ostati po strani, a ovo drugo zahtijeva otpor izraelskom pritisku za koji dosad nije pokazao ni volju ni snagu, zaključuje Foreign Policy.