FINSKA je pozvala američke dužnosnike da buduća sigurnosna jamstva poslijeratnoj Ukrajini ne opisuju kao ona "nalik Članku 5", navodeći kako bi to moglo potkopati klauzulu o zajedničkoj obrani koja je u samom srcu NATO saveza. Informacija proizlazi iz depeše State Departmenta do koje je došao Politico.

Depeša od 20. siječnja ukazuje na zabrinutost u nekim krugovima zbog terminologije koja bi se mogla koristiti tijekom mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve. Ona pokazuje koliko određene fraze mogu biti osjetljive u području nacionalne sigurnosti, čak i kada dužnosnici samo pokušavaju ponuditi analogiju različitoj publici.

Prema depeši, poslanoj iz američkog veleposlanstva u Helsinkiju u Washington, finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen raspravljala je o tom pitanju 19. siječnja s američkim zastupnicima Jackom Bergmanom, republikancem iz Michigana i Sarah Elfreth, demokratkinjom iz Marylanda. Oboje su članovi Odbora za oružane snage Zastupničkog doma.

Izrazila je protivljenje bilo kakvim sugestijama o sigurnosnim jamstvima "nalik Članku 5"

Valtonen je naglasila stajalište Finske da je Rusija "dugoročna strateška prijetnja" te upozorila na moguće postizanje "slabog" mirovnog sporazuma za Ukrajinu koji bi ugrozio njezinu sposobnost obrane od buduće ruske agresije, stoji u depeši.

Međutim, Valtonen je izrazila protivljenje bilo kakvim sugestijama o sigurnosnim jamstvima "nalik Članku 5" u poslijeratnoj Ukrajini. Upozorila je da postoji rizik od miješanja jamstava iz Članka 5 NATO-a s bilo kakvim bilateralnim obećanjima danim Ukrajini.

Također je navedeno da je izjavila kako bi trebao postojati "vatreni zid" između NATO-a i budućih sigurnosnih jamstava Ukrajini. Finski ministar obrane iznio je slične stavove na kasnijem sastanku, navodi se u depeši.

"Dugogodišnji cilj Helsinkija je da Ukrajina bude primljena u NATO savez"

Članak 5. ključna je odredba ugovora NATO-a koja znači da će se oružani napad na jednu članicu saveza smatrati napadom na sve. Savez se na tu odredbu pozvao samo jednom: nakon što su islamistički teroristi napali SAD 11. rujna 2001. godine.

Sadržaj depeše nudi uvid u zabrinutost koju su izrazili i drugi finski čelnici. Oni su poručili da, iako žele pomoći Ukrajini da se zaštiti, koncept sigurnosnog "jamstva" shvaćaju vrlo ozbiljno i još se nisu spremni na njega obvezati.

Jedan finski dužnosnik izjavio je da ured ministrice Valtonen neće komentirati povjerljive razgovore, ali je naglasio dugogodišnji cilj Helsinkija da Ukrajina na kraju bude primljena u NATO savez.

"Stav Finske je da budućnost Ukrajine leži unutar NATO-a"

"Cilj Finske je osigurati da Ukrajina dobije najsnažnije moguće sigurnosne aranžmane i jamstva kao potporu održivom i trajnom miru", rekao je dužnosnik, kojem je odobrena anonimnost kako bi mogao govoriti o osjetljivim političkim pitanjima. "Stav Finske je da budućnost Ukrajine leži unutar NATO-a", dodao je.

Bivši dužnosnici i analitičari NATO-a kažu da depeša odražava rastuću zabrinutost u raznim glavnim gradovima o tome kako bi angažman s poslijeratnom Ukrajinom dugoročno mogao utjecati na pojedine zemlje.

Jedan od potencijalnih problema je što "korištenje pojma Članak 5 u drugim kontekstima implicira uključenost NATO-a koja zapravo nije dio nijednog od ovih predloženih aranžmana", rekao je Edward Wrong, bivši dužnosnik NATO-a. "Finska i mnoge druge članice NATO-a žele osigurati da se razumije kako je Članak 5 jedinstven za NATO", dodao je.

"Spominjanje Članka 5 je izazov"

State Department odbio je komentirati. Elfreth, jedna od američkih zastupnica s kojom se Valtonen sastala, nije se izravno osvrnula na sastanak. "Iz naših brojnih sastanaka bilo mi je jasno da su naši NATO saveznici, novi i stari, predani promicanju zajedničkih ciljeva obrane naših partnera od ruskih i drugih neprijateljskih utjecaja", jedino je što je izjavila. Bergman je odbio dati komentar.

Korištenje Članka 5. kao usporedbe ima višestruke prednosti i nedostatke, pogotovo s obzirom na raspon stavova prema Ukrajini unutar NATO-a, rekli su bivši dužnosnici i analitičari. Situaciju dodatno komplicira vjerojatnost da će pojedine zemlje ili skupine zemalja, ali ne i sam NATO, ponuditi Ukrajini sigurnosnu pomoć u bliskoj budućnosti.

Jedan od izazova je što bi se pozivanjem na Članak 5, čak i uz dodatak "nalik", nacionalnim čelnicima moglo dati političko streljivo oporbenim skupinama, rekao je Josh Shifrinson, znanstvenik sa Sveučilišta Maryland.

"Pretpostavljam da Finci ne žele obećati previše, a ispuniti premalo"

Postoji i mogućnost da će uokvirivanje sigurnosnog obećanja Ukrajini kao "nalik Članku 5" potaknuti Rusiju da testira što to zapravo znači. Ako Rusija izvede neki oružani napad, a zemlje koje podržavaju Ukrajinu budu imale problema s odgovorom, to bi moglo otvoriti pitanja o snazi samog Članka 5 NATO-a, rekla je Rachel Ellehuus, bivša dužnosnica Ministarstva obrane u Bidenovoj administraciji zadužena za NATO.

Povrh toga, druge članice NATO-a, posebno one u Europi, itekako su svjesne negativnih stavova Donalda Trumpa o savezu. One reagiraju na njegove zahtjeve da povećaju izdatke za obranu i preuzele su lavovski dio pomoći Ukrajini. S obzirom na ekonomske neizvjesnosti u godinama koje dolaze, upitno je koliko će moći podržavati Kijev.

"Pretpostavljam da Finci ne žele obećati previše, a ispuniti premalo", rekla je Ellehuus. Finska je jedna od najnovijih članica NATO-a, a pridružila se nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

"Ne bismo trebali biti naivni i misliti da će se Rusija promijeniti"

U depeši se navodi oštar stav finske ministrice vanjskih poslova prema Rusiji, zemlji s kojom Finska dijeli granicu dugu 1340 kilometara. "Ne bismo trebali biti naivni i misliti da će se promijeniti, pogotovo ako se sankcije ukinu i Rusija postane politički i ekonomski osnažena", izjavila je Valtonen.

Iako su u tijeku razgovori između SAD-a, Ukrajine i Rusije u različitim formatima, ruski čelnik Vladimir Putin nije se obvezao na značajan prekid vatre i postavio je zahtjeve koje mnogi Ukrajinci smatraju neprihvatljivima za postizanje mirovnog sporazuma.