URED za sprječavanje pranja novca, koji je prikupio prve informacije o izvlačenju novca iz Ine, financijsko-obavještajno je tijelo koje radi u okviru Ministarstva financija, a kolokvijalno ga zovu "financijska SOA", piše Jutarnji list.

Zaposlenici Ureda i načini na koji rade prilično su skriveni od očiju javnosti. Ured radi u sklopu Ministarstva financija, ali je, kako se ističe u njegovim izvješćima koja godišnje podnosi vladi, operativno neovisan i autonoman u svome radu. Postupke vode tajno, a prikupljene podatke dijele isključivo s policijom, tužiteljstvom, Uskokom ili srodnim uredima u drugim državama s kojima u konkretnom slučaju surađuju.

Po Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, banka je obavezna Uredu prijaviti svaku gotovinsku uplatu i isplatu veću od 200.000 kuna koja se odvija preko njezinih računa. Banka je dužna prijaviti i manje transakcije koje joj se učine sumnjivima - recimo kad njezin dugogodišnji klijent čiji mjesečni prihodi godinama ne prelaze 10.000 kuna odjednom preko računa banke kupi skupi Lamborghini... Banka je također obavezna obavijestiti o svakoj transakciji većoj od 105.000 kuna ako je preko njezinih računa provodi osoba koja nije njezin trajni klijent.

Dvije moćne ovlasti

Uz banke, podatke o sumnjivim transakcijama Uredu su obavezni prijavljivati i javni bilježnici, Porezna uprava, porezni savjetnici, odvjetnici...

Ured za sprječavanje pranja novca raspolaže dvjema moćnim ovlastima - jedna je praćenje svih financijskih transakcija klijenta neke banke nakon što od banke dobije dojavu o sumnjivom prometu na njegovu računu. Druga je privremena, petodnevna blokada sumnjivih transakcija, kao što je, primjerice, pokušaj prebacivanja sumnjivog novca na račune u inozemstvu. Da bi blokada bila trajna, mora je potvrditi sud.

Ured je osnovan 1997. nakon donošenja Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Donošenje toga zakona i osnutak Ureda bili su jedan od uvjeta za prijem Hrvatske u Vijeće Europe. Prije četiri godine, 2018., zakon je osuvremenjen i usklađen s direktivama EU.

Kuriozitet je da je na čelu Ureda pune 23 godine, od njegova osnutka, sve do 2020. bio isti čovjek - pravnik Ivica Maros, koji je na toj poziciji preživio više smjena vlasti. Na mjestu predstojnika Ureda naslijedio ga je Ante Biloš.