GOSTUJUĆI u Intervjuu tjedna Media Servisa ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović otkrio je sprema li vlada nove mjere uoči utorka kada nas očekuju nove cijene naftnih derivata, postoji li novi plan za pomoć građanima i gospodarstvenicima zbog rekordne inflacije, kao i jesu li utemeljeni strahovi o nestašici nafte i plina.

Pred istekom smo vladine odluke o 14-dnevnom zamrzavanju cijena naftnih derivata na benzinskim crpkama, izuzev onih na autocestama. Predviđa se novi rast cijena goriva, a ministar Filipović odgovorio je na pitanje sprema li vlada nove mjere:

"Razmatramo baš sve mjere, znači sve opcije su na stolu. Imamo još mogućnost kada govorimo o trošarinama. Donijet ćemo onu odluku koja će ići u korist, koja će u ovom trenutku biti zadovoljavajuća, no tek kad vidimo kolika će biti cijena u konačnici, a to možemo napraviti kad se danas zaključi trgovanje. Znači preko vikenda ćemo imati precizne cijene i onda ćemo na temelju toga donijeti odluku. Moramo sačekati ponedjeljak."

O vaučerima za gorivo

Premijer Andrej Plenković je najavio vaučere za gorivo kao dugoročniju mjeru pomoći socijalno ugroženima.

"Situacija je toliko promjenjiva da ne možemo predvidjeti što će se dogoditi sljedeća dva tjedna. Možda ćemo za sljedeća dva tjedna morati drugačije reagirati, a posebno kakva će biti situacija na jesen. Vaučeri su u planu i predviđeno je da krenu negdje na jesen, ali o detaljima ću govoriti kada za to dođe vrijeme."

Hoće li Hrvatska imati dovoljno plina?

Što se tiče mjera pomoći građanima i gospodarstvenicima zbog rekordne inflacije, Filipović također ponavlja da su sve opcije na stolu i da će reagirati kada procijene da je vrijeme. Ovaj tjedan je u Luksemburgu sudjelovao na sastanku Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku gdje je usvojena Uredba o skladištenju plina. Na pitanje može li sa sigurnošću reći da će Hrvatska do zime imati dovoljno plina, odgovorio je:

"Usudit ću se reći da će naše podzemno skladište plina biti zapunjeno onako kako je to krizni tim za opskrbu plinom predvidio. Donijeli smo odluku kojom se zadužuje HEP da obavi taj dio posla i HEP to radi. Skladište plina se puni i ono će biti zapunjeno na onoj razini koji smo mi odredili do 1. listopada ove godine. Prema tome, usudit ću se reći da sigurnost opskrbe plinom i energentima kod nas neće doći u pitanje."

Naglasio je da smo u boljoj poziciji od nekih zemalja jer imamo LNG terminal na Krku. Najavljeno je i širenje kapaciteta LNG-a s 2.9 na 6.1 milijardu kubičnih metara plina. Kada bi se to moglo realizirati?

"U kratkoročnom razdoblju možemo uduplati kapacitete i bit ćemo u situaciji da opskrbljujemo plinom Sloveniju, Mađarsku, ali i Bosnu i Hercegovinu. Da bi se to dogodilo, moramo uložiti u plinovod. Plinacro planirana nekoliko investicija i iskoristit ćemo maksimalno sredstva koja nam stoje na raspolaganju kroz 'REPowerEU' plan. Želimo od Hrvatske napraviti energetsko čvorište Europe i želimo biti važan i ozbiljan igrač na novoj energetskoj karti, koja će se sada rekonfigurirati."

Ljutimo li Putina?

Što se tiče Srbije, istaknuo je da oni već sad preko Janafa nabavljaju naftu i da će o tome koga će sve opskrbljivati iz LNG-a razmišljati kad se prošire plinovodi. Znamo da ruski predsjednik Vladimir Putin nije oduševljen zbog LNG terminala. Na pitanje ljutimo li ga ovim planom, ministar je odgovorio:

"Mi prvenstvo moramo misliti na Hrvatsku i na hrvatske interese. Nama je u interesu postati važan igrač kada govorimo o energetici u ovom dijelu Europe i to je ono na čemu će vlada Republike Hrvatske raditi i ja kao ministar gospodarstva i održivog razvoja. Prema tome učinit ćemo sve da ovu situaciju iskoristimo kako bi nama svima bilo bolje."

O sankcijama Rusiji

Osvrnuo se i na sankcije uvedene Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Zabrana izvoza ruske nafte nije zadala udarac Putinu kako se očekivalo. Rusija ima veće prihode od nafte zbog izvoza Kini i Indiji. Rat i dalje traje, a zapadne zemlje suočavaju se s visokom inflacijom, zbog cijena energenata poskupljuju svi proizvodi i usluge. Jesu li se sankcije Europske unije pokazale uzaludnima?

"Druge opcije nije bilo i mislim da je zajednička reakcija Europe bila jako dobra. Dugoročno će to imati ozbiljne efekte i na Rusiju i na njihovo gospodarstvo. Doći će do pada BDP-a u Rusiji."

O preporukama za štednju

Vidimo da neke zemlje izdaju preporuke građanima kako štedjeti na energentima, hoće li i stanovnici Hrvatske dobiti slične savjete?

"Ovisno o tome kako će se situacija razvijati, ali u svakom slučaju - trendovi koji su u Europi prisutni, a mogu biti korisni, ne vidim razloga zašto se ne bi i kod nas primjenjivali."

O smanjenju stakleničkih plinova

Ovog tjedna sastalo se i Vijeće za okoliš, a glavna tema bilo je ostvarivanje ciljeva o smanjenju emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine. Plan je da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralni kontinent. Filipović je odgovorio kako naša zemlja stoji po tom pitanju.

"Hrvatska ostvaruje većinu ciljeva koji se odnose na klimatsku neutralnost i koji su zacrtani. Rekao sam da treba voditi računa o toj financijskog fleksibilnosti. Naravno da svima onima koji su na početku treba više sredstava pa smo u tom kontekstu na Vijeću nastupili kako bi u nekakvi budućoj raspodjeli više sredstava pripalo Hrvatskoj."

Kada govorimo o zelenoj tranziciji, odnosno klimi i emisijama stakleničkih plinova u Hrvatskoj, kao najveći izazov izdvojio je promet.

"Emisije iz prometa su nekakvih 27 posto i to je nešto na čemu treba u budućnosti raditi. Zato se pokrenuo jedan projekt kojim će se zasaditi milijun stabala upravo kako bi se pokušalo te štetne emisije iz prometa na neki način ublažiti."