POSLJEDNJIH dana Facebookom se širi nova vrsta prevare utemeljena na lažnim vijestima o smrti poznatih osoba kao što su Mate Rimac i Baby Lasagna. Riječ je o sponzoriranim objavama, odnosno oglasima koji se prikazuju korisnicima Facebooka.

Da se radi o lažnim vijestima te da se iza njih krije ili nekakva prevara ili puka želja da se unese strah među ljude te njima manipulira, očito je iz načina na koje je većina takvih objava prezentirana. One tako sadrže gramatičke pogreške, a fotografije su očigledan i uz to jako loš fotošop. 

Unatoč tomu, uvijek će se naći netko tko će u te "vijesti" povjerovati. Samo ovaj tjedan na Facebooku je osvanulo nekoliko takvih objava i uglavnom su bile vezane za poznate osobe iz Hrvatske, pri čemu se sugerira da su smrtno stradale.

Ovakve objave često znaju djelovati bizarno, pa i sablasno, a mogu i uznemiriti korisnike društvenih mreža pa se mnogi pitaju tko i kakve koristi ima od ovakvih objava, je li ih uopće moguće suzbiti te kako to da Meta, kompanija u vlasništvu Facebooka, dozvoljava njihovo objavljivanje i to u obliku sponzoriranog sadržaja.   

Lažnih vijesti na društvenim mrežama je jako puno

Politika je društvenih mreža, ne samo Facebooka već i svih ostalih, da svatko može objavljivati gotovo sve što želi. Postoji dio politike sigurnosti koji suspendira određene sadržaje koje se smatra neprihvatljivima i uznemirujućima, ali velik dio lažnih vijesti koje se plasira na društvene mreža prolazi bez brisanja.

>> Šire se lažne vijesti o Vladimiru Kočišu Zecu

Nedavno objavljeni rezultati istraživanja o društvenim mrežama na stranici WiFI Talents pokazao je da se 64 posto ljudi koji koriste društvene mreže susrelo s lažnim vijestima na internetu, da ih 53 posto to smatra ozbiljnim problemom te da gotovo 45 posto smatra da bi na agresivnije načine trebalo regulirati lažne vijesti na društvenim mrežama. 

Sponzorirane objave s lažnim informacijama

Objave s lažnim vijestima koje se šire posljednjih dana su naročito bizarno. Tako se, između ostalog, širi fotografija Mate Rimca, a uz nju je slika svijeća i naslovom "Danas se opraštamo od Mate Rimca", dok u statusu uz objavu stoji: "Zafrkancija Mate Rimca uživo dovela je do tragedije."

Slična objava osvanula je za trenutno najpopularnijeg hrvatskog glazbenika, Baby Lasagnu, kojeg su također proglasili mrtvim, a u objavi je pisalo da je "nastup na televiziji uživo doveo do tragedije".

>> Širi se lažna vijest o Baby Lasagni

Odnedavno se širi i još jedna lažna vijest putem sponzoriranih objava, prema kojoj je voditeljica Antonija Blaće pretučena. U tim objavama osvanullo je više slika, pri čemu su sve vidno, i to jako loše, fotošopirane kako bi je prikazale u masnicama.

Stručnjak: Ovakve objave imaju nekoliko svrha

Tomislav Vazdar je stručnjak za sigurnost informacijskih sustava s kojim smo razgovaralio ovom problemu. Između ostalog, zanimalo nas je koja je uopće svrha sponzoriranih objava na Facebooku koje šire lažne vijesti.

"Sponzorirane objave imaju nekoliko ključnih svrha. Primarno, cilj im je privući pažnju korisnika i stvoriti s njima interakciju. Šokantni naslovi privlače velik broj klikova, komentara i dijeljenja, čime se povećava vidljivost tih objava zahvaljujući algoritmima društvenih mreža. 

Ekonomski dobitak također igra značajnu ulogu. Kreatori lažnih vijesti koriste ove objave za privlačenje prometa na svoje web stranice, što povećava prihode od oglašavanja. Model "pay-per-click" znači da svaki dodatni posjet stranici donosi zaradu. 

Prikupljanje podataka o korisnicima koji kliknu na te objave predstavlja dodatni izvor prihoda jer se ti podaci mogu prodavati marketinškim agencijama ili koristiti za ciljani marketing", kazao nam je.

"I strane vlade šire dezinformacije" 

Vazdar kaže kako koristi od širenja lažnih vijesti ostvaruju različiti akteri. Objašnjava da primjerice kreatori sadržaja i vlasnici web-stranica ostvaruju financijsku korist kroz povećanje prometa i prihoda od oglašavanja. Kaže i kako također prikupljaju podatke o korisnicima koje mogu prodavati marketinškim agencijama ili koristiti za ciljani marketing.

Objasnio nam je da politički akteri i interesne skupine koriste lažne vijesti za manipulaciju javnim mnijenjem, diskreditiranje protivnika i promicanje vlastitih ciljeva. Ističe i kako lažne vijesti o poznatim osobama mogu oslabiti povjerenje javnosti u te osobe, smanjiti njihov utjecaj i diskreditirati njihove stavove ili djelovanja.

"U geopolitičkom kontekstu strane vlade koriste dezinformacije kao dio strategije hibridnog ratovanja kako bi destabilizirale društva i oslabile političke protivnike", kazao nam je Vazdar.

"Lažne vijesti koriste i influenceri i medijski manipulatori"

Vazdar kaže da mnogi akteri zarađuju širenjem lažnih vijesti putem sponzoriranih objava.            

"Ovo nije nužno vezano za tip plaćenih oglasa koje imamo u Hrvatskoj. Kreatori sadržaja i vlasnici web-stranica ostvaruju prihode od oglašavanja. Veći promet na njihovim stranicama znači više prikaza oglasa i klikova, što direktno povećava prihode. Prikupljanje i prodaja podataka o posjetiteljima također predstavljaju značajan izvor prihoda.

Influenceri i manipulatori na društvenim mrežama koriste lažne vijesti za brzo povećanje broja pratitelja i angažmana na svojim profilima. Veća baza pratitelja čini ih atraktivnijima za sponzore i oglašivače, što može dovesti do unosnih poslovnih prilika i plaćenih objava. Cyber-kriminalci koriste lažne vijesti kao mamac za phishing napade i širenje malwarea, ostvarujući zaradu kroz krađu podataka i financijske prevare", kaže.

Ciljevi su brojni, a uglavnom se iza njih krije profit

Kao što smo ranije spomenuli, ovakve objave su često bizarne i očigledno lažne, no svejedno ljudi u njih povjeruju. Policija posebice ima problema sa starijim osobama koje internetski prevaranti često znaju nasamariti i opljačkati.

Kada je riječ o ovakvim sponzoriranim lažnim objavama na Facebooku, Vazdar ističe kako je financijska dobit često glavni motiv jer povećan promet na web-stranicama rezultira većim prihodima od oglašavanja. Kazao nam je i da prikupljanje podataka o korisnicima i njihova prodaja također predstavljaju značajan izvor prihoda.

Nakon novca glavni cilj je manipulacija 

Na koncu naglašava kako pored ekonomskih motiva ove objave imaju svrhu manipulacije javnim mnijenjem.

"Iako se lažne vijesti o poznatim osobama mogu činiti bezopasnima, one često služe za odvraćanje pažnje javnosti od važnih političkih i društvenih pitanja. Stvaranjem atmosfere nesigurnosti i nepovjerenja ove vijesti mogu oslabiti povjerenje u medije i institucije, što dugoročno destabilizira društvo", kaže. 

"Ovo je jedan oblik internetskog ratovanja"

Vazdar kaže kako ovakvo širenje lažnih vijesti predstavlja oblik internetskog ratovanja, posebno u kontekstu hibridnog ratovanja. "Cilj ovih kampanja je destabilizacija ciljanih zemalja, slabljenje njihovih političkih i društvenih struktura te stvaranje povoljnog okruženja za ostvarenje strateških ciljeva stranih aktera. 

U Hrvatskoj ovo može uključivati poticanje političkih sukoba, etničkih napetosti i nepovjerenja u demokratske procese. Internetsko ratovanje kroz dezinformacije koristi se za dugoročno slabljenje protivnika bez potrebe za direktnom vojnom intervencijom. 

Moguće je da je sadašnji val plaćenih oglasa samo uvod u neku širu kampanju nakon što se izazove dovoljno konfuzije među građanima postojećim plaćenim oglasima", kaže. 

Zašto Meta dozvoljava ovakve objave?

Pitanje je može li se ovome uopće stati na kraj te posjeduje li Meta ikakav sustav provjere koji bi spriječio objavu takvih laži. Vazdar kaže da je zaustavljanje širenja lažnih vijesti izuzetno teško zbog sofisticiranih taktika koje koriste akteri iza ovih kampanja, ali i da postoje interesi u njihovom objavljivanju jer ovakve vijesti podižu posjećenost. No, ni to nisu jedini razlozi.

"Meta (Facebook) ima propisane politike i alate za borbu protiv dezinformacija, uključujući algoritme za detekciju lažnih vijesti i suradnju s fact-checking organizacijama. Međutim, obujam sadržaja i brzina širenja lažnih vijesti često nadmašuju kapacitete ovih sustava. 

Osim tehničkih izazova, postoji i problem sukoba interesa. Viralni sadržaj, uključujući lažne vijesti, povećava angažman korisnika i prihode od oglašavanja, što može utjecati na strogu provedbu politika protiv dezinformacija. Također, politički pritisci i varijacije u regulatornim okvirima dodatno kompliciraju situaciju.

Unatoč naporima Mete, potrebno je unaprijediti tehnologije za detekciju, povećati transparentnost i odgovornost platformi te poboljšati međunarodnu suradnju i regulaciju kako bi se učinkovito borili protiv širenja lažnih vijesti u geopolitičkom kontekstu. Ovo je prije svega u odgovornosti regulatora da nametne stroža pravila igre", kazao je Indexu Tomislav Vazdar.