GOTOVO četvrtina samozaposlenih u Europskoj uniji u 2017. odlučila se pokrenuti vlastiti posao zbog povoljne prilike, pokazalo je najnovije izvješće europskog statističkog ureda.

Prošle je godine u Europskoj uniji zaposleno bilo više od 228 milijuna građana, od čega je njih 33 milijuna spadalo u kategoriju samozaposlenih, navodi Eurostat u najnovijem izvješću, objavljenom u utorak.

U anketi provedenoj u sklopu Europskog istraživanja o radnoj snazi u 2017. godini, najviše je anketiranih samozaposlenih - njih 23 posto - kao razlog za pokretanje vlastitog posla navelo dobru priliku.

Slijedi nastavak obiteljskog biznisa, što je kao razlog navelo 16 posto anketiranih na razini EU-a.

Ima i loše i dobre strane

Među motivima za pokretanje vlastitog posla izdvajaju se i uvriježena praksa na određenom području (15 posto ispitanika), fleksibilno radno vrijeme i nemogućnost pronalaženja posla (po 11 posto), te zahtjev bivšeg poslodavca (dva posto).

Kao najveću teškoću u poslovanju samozaposleni navode velike administrativne prepreke (13 posto ispitanika), razdoblja bez klijenata, poslova i projekata (12 posto), kašnjenje plaćanja odnosno neplaćanje (također 12 posto ispitanika).

Među problemima izdvajaju i razdoblja financijskih teškoća (devet posto ispitanika), nedovoljan utjecaj na formiranje cijena (osam posto), izostanak prihoda u slučaju bolesti (također osam posto).

Gotovo trećina samozaposlenih obuhvaćenih anketom nije imala nikakvih teškoća, prema rezultatima istraživanja za 2017. godinu.

Anketa je također pokazala da je 77 posto anketiranih samozaposlenih u 2017. imalo dva ili više klijenata od kojih nijedan nije bio dominantan.

Njih 18 posto bilo je upućeno na jednog dominantnog klijenta a četiri posto nije imalo nijednog klijenta, pokazalo je istraživanje.

Povoljna prilika presudan motiv u većini zemalja EU-a

U 15 zemalja EU-a najčešći je motiv za pokretanje vlastitog posla bila povoljna prilika, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najviše je ispitanih samozaposlenih navelo kao razlog povoljnu priliku u Bugarskoj, 42 posto. Slijede Italija s 39 posto i Mađarska s 36 posto.

U Hrvatskoj je također na prvom mjestu 'povoljna' prilika koju je kao razlog navela četvrtina ispitanika. Po 23 posto anketiranih samozaposlenih u Hrvatskoj objašnjava pak tu odluku nastavkom obiteljskog biznisa odnosno nemogućnošću da se pronađe posao.

Eurostat je ostale razloge ispitanika u Hrvatskoj označio niskim stupnjem pouzdanosti zbog slabog odaziva na anketu.

U Belgiji, Njemačkoj i Latviji najviše je samozaposlenih kao razlog navelo "uvriježenu praksu na određenom području" - njih 28, odnosno 21 i 20 posto.

U Poljskoj, Grčkoj i Španjolskoj glavni je razlog bio nastavak obiteljskog biznisa a u Rumunjskoj nemogućnost pronalaženja posla.

U Austriji, Danskoj, Velikoj Britaniji, Luksemburgu i Francuskoj najviše je ispitanika navelo da su se za pokretanje vlastitog posla odlučili "iz drugih razloga".

Nešto više od četvrtine samozaposlenih u EU bez teškoća

Na razini EU-a 28 posto samozaposlenih nije prošle godine imalo nikakvih teškoća u poslovanju, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najveći je udio njih potvrdio 'glatko' poslovanje u Češkoj, 44 posto. Slijede Nizozemska sa 42 posto, Velika Britanija sa 41 posto, te Švedska i Njemačka, po 40 posto.

U Hrvatskoj je 24 posto ispitanih samozaposlenih navelo da nisu imali nikakvih teškoća u poslovanju. Ostali su odgovori označeni kao nepouzdani zbog slabog odaziva.

U Estoniji, na Cipru i u Grčkoj ispitanici su kao najčešću prepreku izdvojili "razdoblja financijskih teškoća" - njih 30, odnosno 24 i 23 posto.

U Italiji najčešća su prepreka bila 'velika administrativna opterećenja".

Hrvatska s najvećim udjelom samozaposlenih bez dominantnog klijenta

Na razini EU-a više od četiri petine samozaposlenih nije se prošle godine oslanjalo na jednog dominantnog klijenta, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U svim zemljama EU-a udio samozaposlenih koji se u poslu nisu oslanjali na jednog dominantnog klijenta bio je viši od 60 posto.

U 13 zemalja EU-a njihov je udio bio iznad prosjeka EU-a a najveći je bio u Hrvatskoj, gdje čak 91 posto anketiranih samozaposlenih navodi da se nisu oslanjali na jednog dominantnog klijenta.

Slijede Rumunjska s 81 posto, te Španjolska i Belgija s po 87 posto anketiranih samozaposlenih s dva i više klijenata od kojih nijedan nije bio dominantan.

Najmanji je udio samozaposlenih koji nisu ovisili o jednom klijentu bio u Mađarskoj, gdje je iznosio 67 posto.

Najveći je pak udio samozaposlenih koji u promatranom razdoblju nisu imali nijednog klijenta zabilježen u Latviji i Rumunjskoj, po 18 posto.

Podatak za Hrvatsku označen je kao nepouzdan zbog slabog odaziva.