EUROPSKI sud za ljudska prava danas je presudio u korist norveške vlade u klimatskoj tužbi koju su pokrenuli mladi aktivisti, tvrdeći da državna politika istraživanja nafte u Arktiku ugrožava njihovu budućnost.

Norveška je najveći proizvođač nafte i plina u zapadnoj Europi, s dnevnom proizvodnjom od četiri milijuna barela naftnog ekvivalenta, a navodi da planira nastaviti s crpljenjem ugljikovodika još desetljećima, istodobno podržavajući globalne napore za smanjenje emisije ugljikova dioksida.

Tužbu je 2022. godine pokrenulo šest mladih ljudi u svojim dvadesetima, zajedno s organizacijama Greenpeace i Mladim prijateljima Zemlje, a dio je rastućeg pravnog pokreta u kojem tužitelji traže sudsku zaštitu s ciljem ograničavanja emisija koje uzrokuju klimatske promjene.

Presuda je jednoglasna

Slučaj se odnosi na odluku Norveške iz 2016. godine da dodijeli 10 dozvola za istraživanje nafte u arktičkom Barentsovu moru, za što tužitelji tvrde da ugrožava okoliš i uskraćuje mladima pravo na život.

"Europski sud za ljudska prava jednoglasno je zaključio da nije bilo kršenja prava", stoji u priopćenju suda sa sjedištem u Strasbourgu. Tužitelji su tvrdili da Norveška nije adekvatno razmotrila utjecaj dodatne proizvodnje nafte na okoliš te da je dopuštanjem novih bušenja tijekom klimatske krize prekršila temeljna ljudska prava.

Zatražili su presudu Europskog suda nakon što su tri domaća suda, uključujući norveški Vrhovni sud, odbacila njihove zahtjeve za zaustavljanje istraživanja. No, iako su norveški postupci donošenja odluka 2016. godine odgodili procjenu klimatskog utjecaja, nema pokazatelja da država nije poštovala pravo na privatni i obiteljski život, naveo je Europski sud.