ČELNICI europskih obavještajnih službi vrlo su pesimistični u pogledu izgleda za postizanje mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije uz posredovanje SAD-a tijekom 2026. godine. Prema navodima petorice visokih dužnosnika, Rusija ne pokazuje stvaran interes za okončanje rata, već pregovore koristi za vlastite ciljeve, piše Kyiv Post.

Pet šefova europskih obavještajnih agencija, koji su za Reuters govorili pod uvjetom anonimnosti, složno je u ocjeni da Rusija ne želi brzo završiti rat. Četvorica od njih smatraju kako Moskva trenutne pregovore s Washingtonom koristi kao sredstvo za ukidanje sankcija i otvaranje vrata mogućim poslovnim dogovorima. Posljednju rundu pregovora, održanu ovog tjedna u Ženevi, jedan od sugovornika ocijenio je kao obično "pregovaračko kazalište".

Razilaženje s Washingtonom

Komentari europskih dužnosnika naglašavaju sve veći jaz između njihovih stavova i stajališta Bijele kuće. Washington, prema više izvora na koje se Reuters ranije pozvao, želi postići mirovni sporazum do lipnja, uoči kongresnih izbora u studenom. Predsjednik Donald Trump opetovano je izjavio kako vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi dogovor.

S druge strane, jedan od šefova europskih obavještajaca rekao je da strateški ciljevi Rusije ostaju nepromijenjeni, a to su smjena predsjednika Volodimira Zelenskog i pretvaranje Ukrajine u neutralnu tampon-zonu. Drugi dužnosnik dodao je kako Rusija niti želi niti treba brzi mir, ustvrdivši da njezino gospodarstvo nije ni blizu sloma.

Glavna prepreka i dalje je dramatično neslaganje oko teritorijalnih pitanja, gdje obje strane čvrsto drže svoje pozicije. Rusija trenutno okupira oko petine ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, i kao dio bilo kakvog sporazuma zahtijeva potpunu kontrolu nad Donjeckom, što uključuje i teritorij koji nije uspjela osvojiti u gotovo 12 godina rata.

Kijev je takav uvjet odbio bez čvrstih sigurnosnih jamstava Zapada. Treći dužnosnik upozorio je da bi, čak i da Ukrajina pristane na ustupanje teritorija, Moskva vjerojatno postavila nove zahtjeve, sugerirajući da bi teritorijalni ustupci bili tek početak, a ne kraj pregovora.

Upitno pregovaračko iskustvo

Jedan od obavještajnih čelnika doveo je u pitanje i razinu iskustva zapadnih vlada u pregovorima s Rusijom. Američko izaslanstvo predvode Steve Witkoff i Jared Kushner. Iako su obojica sudjelovali u diplomatskim inicijativama tijekom Trumpova predsjedništva, nijedan nije karijerni diplomat niti stručnjak za Rusiju.

Na upit za komentar, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly odgovorila je kako "anonimne kritike ne pomažu naporima za okončanje rata". Dvojica obavještajnih dužnosnika rekla su kako Moskva pokušava pregovore voditi na dva kolosijeka: jednim usmjerenim na završetak rata, a drugim na bilateralnu gospodarsku suradnju sa Sjedinjenim Državama, što bi moglo uključivati i ukidanje sankcija.

Predsjednik Zelenski ranije je izjavio kako ukrajinski obavještajci imaju informacije da su američki i ruski pregovarači razmatrali potencijalne sporazume o suradnji vrijedne čak 12 bilijuna dolara, koje je navodno predložio ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.

Europski dužnosnici nisu iznijeli više detalja, ali su natuknuli da bi takvi prijedlozi mogli biti osmišljeni kako bi privukli i predsjednika Trumpa i ruske poslovne elite pod sankcijama.

Iako je jedan dužnosnik opisao Rusiju kao otpornu, drugi je upozorio na značajne financijske rizike u drugoj polovici 2026. godine, navodeći ograničen pristup tržištima kapitala, visoke troškove zaduživanja i smanjenje likvidnog dijela ruskog državnog fonda.

Napredak u vojnim pregovorima

Unatoč intenzivnoj diplomaciji, europski obavještajni čelnici su izjavili kako vide malo naznaka da je Moskva u bliskoj budućnosti spremna na kompromis oko svojih temeljnih ciljeva. Posljednja runda trilateralnih mirovnih pregovora između SAD-a, Ukrajine i Rusije završila je u srijedu u Ženevi, a ruski pregovarač Vladimir Medinski opisao ju je kao "tešku, ali poslovnu", najavivši novu rundu u skoroj budućnosti.

Ipak, za razliku od napetosti u političkom dijelu pregovora, vojni dio pokazao se produktivnijim. Pregovarači su uspjeli oblikovati uvjete prekida vatre koji bi stupili na snagu nakon završetka borbi.

Izvor upoznat s raspravama rekao je za CNN da je postignut "postupan, ali značajan napredak" te da su dogovoreni zajednički uvjeti i tehnički detalji kako bi se izbjegle nejasnoće i omogućio funkcionalan prekid vatre. Predsjednik Zelenski potvrdio je da se rad na vojnom dijelu sporazuma bliži kraju, rekavši da su pregovarači blizu konačnog nacrta o nadzoru primirja.