IZBORI za Europski parlament obično nisu posebno zanimljivi, ali ovaj put bit će drukčije.

Glasanje koje će se od 23. do 26. svibnja 2019. održati širom europskog kontinenta moglo bi se pretvoriti u svojevrsni referendum oko 60-godišnjeg eksperimenta zvanog Europska unija. 

Posljedice ovih izbora bit će dalekosežnije od glasanja za članove Europskog parlamenta, odnosno utjecat će i na druge institucije Europske unije, pa i na nacionalne politike članica, piše Bloomberg Businessweek.

1. Kako će izbori za Europski parlament utjecati na budućnost Europe?

U mnogim zemljama pitanje uloge EU-a dominira i domaćom politikom. Postoji mogućnost da protivnici EU-a, poput Nigela Faragea, Marine Le Pen i Mattea Salvinija, dobiju dovoljno mjesta u parlamentu da zaustave donošenje proeuropskih propisa. Francuski predsjednik Macron već je najavio da će središnje pitanje izbora biti tko je za Europu, a tko protiv nje.

2. Koje su stranke anti-EU orijentacije?

Posebna pažnja bit će na Salvinijevoj Ligi 5 zvjezdica i Nacionalnom frontu Marine Le Pen, koje će pokušati stvoriti snažnu anti-EU frakciju u Europskom parlamentu. Dosad su euroskeptici tradicionalno bili podijeljeni i nisu uspijevali formirati jedinstveni blok u parlamentu.

3. Što žele anti-EU stranke?

Uglavnom su se distancirale od retorike koja se zalaže za raspad EU-a pa umjesto toga idu s blažim zahtjevima, poput ponovne uspostave nacionalnih granica. Steve Bannon, bivši savjetnik američkog predsjednika Trumpa, osnovao je u Bruxellesu organizaciju Pokret sa zadaćom da podrži populističke stranke koje se zalažu za nacionalni suverenitet i suzbijanje imigracija.

4. Jesu li birači siti Europske unije?

Europski parlament redovito provodi ankete o podršci birača Europskoj uniji i čini se da više ljudi nego ikad, čak 62 posto, smatra da je članstvo njihove zemlje u EU dobra stvar. Još veći broj ispitanika, 68 posto, izjavilo je da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU. S druge strane, mnogi građani sumnjičavo gledaju na zakonodavce i europsku birokraciju iz Bruxellesa i više ih zanima nacionalna politika. Na posljednje izbore za Europski parlament 2014. godine izašlo je samo 42,6 posto birača.

5. Kako se provode izbori?

Bira se 705 zastupnika u Europskom parlamentu, i to tako da svaka zemlja predstavlja jednu izbornu jedinicu. Izlaskom Velike Britanije zaustavljeno je povećanje broja zastupnika, dosad ih je bilo 751. Svaka zemlja dobit će zastupnike proporcionalno broju stanovnika (Hrvatska 12). Unutar zemlje, stranke osvajaju mjesta u Europskom parlamentu proporcionalno broju glasova.

6. Što je zapravo Europski parlament?

Radi se o zakonodavnom tijelu usporedivom s američkim Zastupničkim domom u Kongresu ili Donjim domom parlamenta Velike Britanije. U EU nema Gornjeg doma nego tu funkciju imaju vlade zemalja članica. Europski parlament dio je sustava upravljanja Europskom unijom i jedina je institucija EU-a koja okuplja izabrane predstavnike. Prvi izbori za Europski parlament održani su 1979. godine.

7. Koje su ovlasti Europskog parlamenta?

Odobrava proračun EU-a vrijedan oko 140 milijardi eura i donosi europske zakone u svim društvenim područjima. Potvrđuje vodstvo Europske komisije, izvršnog tijela Europske unije, donosi rezolucije i provodi postupke u stvarima od javnog interesa. Može uložiti veto na bilo koji trgovinski sporazum EU-a i odbaciti ili izglasati ugovore kao što je onaj o Brexitu. Iako nema vanjskopolitičke ovlasti, služi kao svojevrsni barometar javnog mišljenja i može potaknuti na akciju nacionalne vlade.

8. Dolaze li iz Europskog parlamenta ikad odluke vrijedne svačije pažnje?

Parlament se izborio za pozornost javnosti kad je 1999. godine natjerao na ostavku kompletnu Europsku komisiju pod vodstvom Francuza Jacquesa Santera. Od tada neprekidno jača njegova uloga koja se ogleda i u promjenama nacionalnih ustava članica i sve većem političkom utjecaju. Posljednja dva predsjednika Europske komisije morala su pristati na kadrovske promjene unutar komisije zbog primjedbi Europskog parlamenta. Što se tiče zakonodavne uloge, Europski parlament vjerojatno će uspjeti nametnuti svim članicama ukidanje pomicanja sata dva puta godišnje.