Europska unija: Ako BiH želi postati članica, mora riješiti migrantsku krizu
ŠEF DELEGACIJE Europske unije u Bosni i Hercegovini upozorio je u ponedjeljak kako vlasti te zemlje moraju pokazati da su u stanju upravljati migrantskom krizom jer je i to kriterij koji će odlučiti o njezinu eventualnom statusu kandidata za članicu EU.
U intervjuu koji je objavio "Dnevni avaz" Johann Sattler je kazao kako je migrantska kriza u BiH zapravo kriza uprave i učinkovitosti tijela vlasti u toj državi dodajući da je zemlja u obvezi naći rješenje za smještaj oko sedam tisuća ilegalnih migranata koliko ih se sada tamo nalazi.
Njegovo upozorenje uslijedilo je u trenutku kada stotine migranata danima borave na blatnoj livadi kod sela Lipa u okolici Bihaća jer tamo osim vojnih šatora nema nikakvih uvjeta za njihov smještaj. Procjena Međunarodne organizacije za migracije (IOM) je kako u cijeloj Unsko-sanskoj županiji imaju i do tri tisuće migranata koji borave u improviziranim skloništima ili u šumama.
Rezultat je to činjenice da u BiH različite razine vlasti uopće ne koordiniraju mjere, država nema ovlasti nikome ništa narediti, a entiteti i županije stihijski odlučuju kako postupati prema migrantima pri čemu ih najčešće jednostavno protjeruju sa svog teritorija.
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić u nedjelju je upozorio kako je neprihvatljiva situacija da se skrb o migrantima očekuje od samo dvije županije u Federaciji BiH dok se ostali dijelovi zemlje ponašaju kao da to nije njihov problem.
"Ovo je pitanje vladavine prava"
Sattler je tu ocjenu prihvatio kazavši kako je neprihvatljiva činjenica da 49 posto državnoga prostora odnosno Republika Srpska nije zbrinula niti jednoga migranta.
"Ovo je pitanje vladavine prava i nije to stvar nekakvih međunarodnih konvencija. Znam da postoje politička razmimoilaženja, no ovo je pitanje života i smrti", kazao je Sattler dodajući kako migrantska kriza definitivno utječe na status BiH u procesu europskih integracija jer će EU, uz ostalo, procjenjivati i kako se ona nosi s tim problemom.
Kaos s migrantima, kako je istaknuo šef Delegacije EU, samo je novi problem uz činjenicu da u BiH već dvije godine nema nikakvog napretka na ispunjavanju uvjeta za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU.
Pozvao je da se stoga 2021. godina u kojoj neće biti nikakvih izbora iskoristi za provedbu reformi, uključujući promjene ustava.
Kazao je i kako unutar Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) nije razmatrana mogućnost postavljanja novog visokog predstavnika međunarodne zajednice umjesto Valentina Inzka dodajući da je Berlin prava adresa na kojoj bi trebalo postaviti pitanje hoće li se to i dogoditi.
U prosincu prošle godine pojavila su se nagađanja kako bi tijekom proljeća Inzka na dužnosti u Sarajevu trebao naslijediti konzervativni njemački političar Christian Schmidt.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati