EUROPSKA središnja banka (ESB) mogla bi biti prisiljena prilagoditi svoju monetarnu politiku ako bi nagli rast takozvanih stablecoina, digitalnih tokena vezanih uz stvarne valute, izazvao šokove u gospodarstvu. Upozorenje je to guvernera nizozemske središnje banke i člana Upravnog vijeća ESB-a Olafa Sleijpena, piše Financial Times.

Za razliku od običnog novca na kartici, stablecoin omogućuje trenutačne digitalne transakcije bez posredovanja banaka i tradicionalnih platnih sustava, a za razliku od ostalih kriptovaluta nema izražene oscilacije vrijednosti.

Rastuća prijetnja financijskoj stabilnosti

Obujam digitalnih tokena koji prate vrijednost valuta poput američkog dolara ove je godine porastao za čak 48 posto, na više od 300 milijardi dolara, potaknut novim pravilima u SAD-u koja olakšavaju njihovo izdavanje. Mnogi od njih kao temeljnu imovinu koriste američke državne obveznice.

"Ako se stablecoini u SAD-u budu povećavali istim tempom kao i do sada… u određenom će trenutku postati sistemski relevantni", izjavio je Sleijpen.

On upozorava da bi ti digitalni tokeni mogli stvoriti rizike za financijsku stabilnost, gospodarstvo i inflaciju u Europi, što bi ESB potencijalno prisililo na djelovanje.

"Ako stablecoini nisu toliko stabilni, mogli biste se naći u situaciji gdje se temeljna imovina mora brzo prodati", objasnio je Sleijpen. Takav scenarij, prema njegovim riječima, ne bi samo ugrozio financijsku stabilnost, već bi se negativno odrazio i na šire gospodarstvo i inflaciju.

Strah od "dolarizacije" i skupih sanacija

U takvom bi scenariju ESB "vjerojatno morala preispitati monetarnu politiku", rekao je, no nije precizirao bi li to značilo smanjenje ili povećanje kamatnih stopa. "Ne znam u kojem bismo smjeru išli", priznao je, dodajući da bi se prvo trebali koristiti alati za očuvanje financijske stabilnosti.

Sleijpenovo upozorenje odražava širu zabrinutost unutar ESB-a zbog jačanja stablecoina vezanih uz američku imovinu.

Jedan je visoki dužnosnik ESB-a još ljetos upozorio da bi globalni rast stablecoina vezanih uz dolar mogao eurozonu dovesti u položaj sličan gospodarstvima u razvoju, gdje raširena upotreba američke valute otežava kontrolu kamatnih stopa i ponude novca.

Na opasnost je ukazao i nobelovac Jean Tirole, koji je upozorio da bi vlade mogle biti prisiljene na sanacije teške više milijardi ako dođe do kolapsa takvih tokena.

Monetarna politika na čekanju

Novi guverner nizozemske središnje banke, koji je u srpnju naslijedio Klaasa Knota, smatra da se monetarna politika u eurozoni pomaknula na "nešto bolje" mjesto od lipnja. Ustvrdio je da je neizvjesnost u trgovini od tada pala, dok je gospodarski rast u bloku bio bolji od očekivanog, a inflacija uglavnom u skladu s ESB-ovim srednjoročnim ciljem od 2 posto.

"Ako uzmete naše projekcije, osjetljivosti oko tih projekcija i informacije koje smo primili od rujna, onda nema razloga za pomicanje kamatnih stopa", rekao je Sleijpen.

Podsjetimo, nakon osam smanjenja koja su prepolovila troškove zaduživanja na dva posto, ESB je zadržao kamatne stope nepromijenjenima posljednjih pet mjeseci, a ulagači procjenjuju da je vjerojatnost novog smanjenja do kraja iduće godine samo 25 posto.

Uravnoteženi rizici i pouke iz prošlosti

Upitan dijeli li ocjenu članice Izvršnog odbora ESB-a Isabel Schnabel da su rizici za inflaciju "blago nagnuti prema gore", Sleijpen je odgovorio kako smatra da su uravnoteženi. Ukazao je na "visoku razinu neizvjesnosti", zbog čega će središnja banka morati nastaviti donositi odluke od sastanka do sastanka i na temelju podataka.

Iako su projekcije ESB-a u rujnu predviđale šest tromjesečja inflacije ispod ciljane razine, Sleijpen tvrdi da to samo po sebi ne opravdava novo smanjenje stopa. Naime, podbačaj je bio potaknut nižim cijenama energije i snažnim eurom, dok su inflacijska očekivanja kućanstava ostala stabilna.

Ipak, naglasio je da kreatori politike moraju ostati na oprezu, podsjetivši na iskustvo iz 2022. godine, kada se porast inflacije nakon ruske invazije na Ukrajinu isprva smatrao privremenim.

"Za mene je to lekcija iz 2022. da trebate biti budni i stalno preispitivati je li to privremeno i u kojoj se mjeri to proširuje na gospodarstvo", zaključio je, dodavši da se "šok može vrlo brzo proširiti na ostatak gospodarstva."