EUROPSKA unija i Kanada razmotrit će mogućnost dugoročnog izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europu, u vrijeme dok se Unija suočava s visokim cijenama plina i zalihama na rekordno niskim razinama. Ta je namjera navedena u nacrtu zajedničke izjave za summit EU-Kanada, koji se održava 29. i 30. listopada u Montrealu, piše Euronews.

Dvije strane planiraju naručiti studiju izvedivosti o izvozu LNG-a. Plan je i bliska suradnja na razvoju električnih mreža, pohrani energije u baterijama te fizičkoj i kibernetičkoj zaštiti energetske infrastrukture.

"Procijenit ćemo prilike za dugoročnu energetsku povezanost, ulaganja i dogovore o otkupu koji pridonose europskoj energetskoj sigurnosti i kanadskom gospodarskom razvoju, a istovremeno podržavaju naše zajedničke klimatske ciljeve", navodi se u nacrtu.

Ovom inicijativom Bruxelles pokušava diverzificirati opskrbu energijom i smanjiti stratešku ranjivost zbog rastućih geopolitičkih napetosti.

SAD je nakon ruske invazije na Ukrajinu postao najveći dobavljač LNG-a za EU i zamijenio je velik dio jeftinijeg plina koji je ranije stizao iz Rusije. Sigurnost opskrbe u Uniji dodatno su ugrozili i stalni poremećaji u proizvodnji i transportu plina iz Katara.

Nacrt izjave, međutim, ne daje odgovore na ključna pitanja: koliku bi količinu LNG-a Kanada mogla isporučiti, po kojoj cijeni i kakva bi infrastruktura bila potrebna za transport na europsko tržište.

Kanadski interes i uvjeti

Kanadski premijer Mark Carney podržava planove kojima bi se mogli udvostručiti izvozni kapaciteti LNG-a na zapadnoj obali zemlje. Vlada u Ottawi pritom se predstavlja kao pouzdan partner državama koje žele osigurati nove izvore energije. Carney je spreman podržati i izvoz plina iz pokrajine New Brunswick, ali pod uvjetom da ona ukine zabranu hidrauličkog frakturiranja (frackinga) i pokrene domaću proizvodnju.

"Na saveznoj razini promijenit ćemo što je potrebno kako bi projekti mogli napredovati", izjavio je Carney lokalnim medijima u svibnju 2025.

Dodatne isporuke od politički stabilnih partnera mogle bi ojačati energetsku sigurnost EU-a, pogotovo jer Bruxelles želi smanjiti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, a istodobno se suočava s nepredvidljivom američkom administracijom. Ipak, kanadski LNG mogao bi završiti i na azijskim tržištima, koja su također potencijalna odredišta.

Upozorenja ekoloških udruga

Veća dostupnost plina, međutim, ne jamči bržu energetsku tranziciju. Novi LNG terminali i plinovodi zahtijevaju velika ulaganja, a projektirani su da rade desetljećima. Aktivisti za zaštitu okoliša upozoravaju da takvi projekti potiču dugoročnu potrošnju plina i preusmjeravaju kapital s elektrifikacije i obnovljivih izvora. To bi, kažu, moglo usporiti napuštanje fosilnih goriva.

Esther Bollendorff iz nevladine organizacije Climate Action Network (CAN) Europe smatra da Kanada ne bi trebala postati novi dobavljač plina za EU. Umjesto toga, trebala bi biti partner u izgradnji "pristupačne i otporne energetske budućnosti". Predloženu studiju izvedivosti Bollendorff je nazvala "opasnim odvraćanjem pažnje" od elektrifikacije koja se temelji na obnovljivim izvorima i energetskoj učinkovitosti.

"To nosi rizik dugoročnog vezanja uz infrastrukturu za fosilna goriva, stvaranja neiskorištene imovine i većih računa za potrošače s obje strane Atlantika. Istovremeno se potkopavaju europski klimatski ciljevi", rekla je Bollendorff.

Ekološki aktivisti upozoravaju i da bi širenje ponude fosilnih goriva moglo utjecati na odluke država uvoznica. Zbog toga bi daljnja potrošnja plina mogla postati privlačnija od ulaganja u alternativna rješenja.