NOVO američko-kinesko popuštanje napetosti daje europskim čelnicima predah za osmišljavanje strategije o trgovini, sirovinama i ratu u Ukrajini, no zatopljenje odnosa između dviju velesila prijeti guranjem europskih interesa u drugi plan.

Američki predsjednik Donald Trump i njegov kineski kolega Xi Jinping dogovorili su u četvrtak u Južnoj Koreji značajnu deeskalaciju trgovinskog spora, privremeno obustavivši na 12 mjeseci kontrolu izvoza magneta na bazi rijetkih zemnih metala i drugih ključnih sirovina. Iako je ovaj potez dobra vijest za europske tvrtke koje su se našle usred vatre, druga sporna pitanja u odnosima Europe i Kine bit će puno teže riješiti, piše POLITICO.

Bruxelles, pod pritiskom Trumpa i u potrazi za vlastitim strateškim interesima, bezuspješno pokušava odvratiti Peking od podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Istovremeno, EU čini sve kako bi smanjila napetosti u dugogodišnjem trgovinskom sukobu s Kinom, koji se nedavno zaoštrio uvođenjem ograničenja na izvoz ključnih sirovina i mikročipova. Obje mjere imale su trenutačan negativan utjecaj na europsku industriju, posebno na proizvođače automobila koji su se i prije suočavali s poteškoćama.

Strah od trajne štete potaknuo je EU na pomirljiviji stav, naglašavajući dijalog umjesto kaznenih mjera. Međutim, kineski dužnosnici frustrirani su sporim tempom pregovora s EU, zbog čega je Peking Europu stavio niže na listu prioriteta. "EU je u najboljem slučaju sekundarna, možda tercijarna ili uopće nije uzeta u obzir ni za Washington ni za Peking u ovim pregovorima", rekao je Jeremy Chan, viši analitičar u Eurasia Group.

Rat u Ukrajini i kineska uloga

Glavni politički prioritet za EU je okončanje rata u Ukrajini - nešto što je Trump tijekom kampanje obećao učiniti unutar prva 24 sata svog mandata. Gotovo godinu dana nakon početka njegovog mandata, borbe se nastavljaju, a Kina podupire rusko gospodarstvo kroz ulaganja i kupnju nafte.

Na poticaj Bijele kuće, EU je u posljednja dva kruga sankcija protiv Rusije uključila i kineske banke te rafinerije, tvrdeći da su pomagale Moskvi u izbjegavanju sankcija. To je izazvalo bijesnu reakciju kineskih dužnosnika, uključujući premijera Li Qianga, koji je sankcije nazvao "neprihvatljivima" tijekom sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom u Aziji ovog tjedna, prema jednom dužnosniku EU.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoka predstavnica za vanjske poslove Kaja Kallas otvoreno su prozvale Peking zbog podrške Moskvi. Von der Leyen je još u srpnju izjavila da to ima "izravan i opasan utjecaj na europsku sigurnost".

Ukrajina se nadala da će Trump izvršiti pritisak na Peking da prestane kupovati rusku naftu, no američki predsjednik je novinarima u zrakoplovu Air Force One rekao da to pitanje nije bilo na stolu. Ipak, istaknuo je da je rat u Ukrajini "vrlo snažno spomenut" te da se obje strane nadaju pronalasku rješenja. "On će nam pomoći i radit ćemo zajedno na Ukrajini", rekao je Trump, misleći na kineskog predsjednika.

Europska industrija kao talac

Iako kineske izvozne kontrole nisu bile izravno usmjerene na EU, tvrtke unutar bloka suočile su se s dugim kašnjenjima i naglim rastom cijena zbog nestašice sirovina i magneta. Kina osigurava čak 98 posto trajnih magneta rijetkih zemalja potrebnih Europskoj uniji.

Ova geopolitička bura natjerala je Europsku komisiju da ubrza rad na osiguravanju vlastitih zaliha magneta i pokrene plan za diversifikaciju europskog opskrbnog lanca do kraja godine. No, EU je već bila u sličnoj situaciji. Prije samo dvije godine donijela je Zakon o kritičnim sirovinama kako bi riješila upravo taj problem, ali potpisani sporazumi nisu rezultirali konkretnim proizvodima. Najnoviji plan bogat je idejama, ali siromašan detaljima.

Jednogodišnja stanka u kontroli izvoza, dogovorena između Trumpa i Xija, daje EU vremena da taj plan provede u djelo i iskoristi druge saveze, uključujući napore na summitu G7 s Kanadom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Italijom, Francuskom i Njemačkom. Međutim, za tvrtke koje traže jasnoću, ključni problem je što nijedan od sporazuma između Trumpa i Xija nije obvezujući.

"Dok god ne vidimo nikakve detalje razrađene i stavljene na papir, ostavlja se puno prostora objema stranama za povlačenje i primjenu raznih drugih uvjeta, tako da ne mislim da je ovo zaista riješeno", rekao je Alexander Gabuev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra.

Podjele i sigurnosna pitanja

U Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje se porast pritiska na vladu da iskoristi privremeno američko primirje kako bi smanjila rizike koji dolaze iz Kine. Britanski premijer Keir Starmer dosad nije uspio riješiti napetosti između onih u parlamentu koji zagovaraju oštriji stav prema Pekingu i onih koji se zalažu za bliže odnose radi poticanja ulaganja.

Unutar EU, podjele među državama članicama o tome kako se suprotstaviti kineskoj moći čine jedinstven stav o trgovini malo vjerojatnim. To je postalo očito kada je Bruxelles uveo carine na električna vozila proizvedena u Kini. Proizvođači automobila strahuju da će kineski brendovi preplaviti europsko tržište, što bi dovelo do oštrog cjenovnog rata. Ipak, glasanje o carinama otkrilo je koliko je svaka članica ekonomski izložena Kini, a Njemačka je u posljednji trenutak zatražila da se carine zaustave.

Nizozemska je najnovija članica EU u sukobu s Kinom nakon što su vlasti preuzele kontrolu nad proizvođačem čipova Nexperia. Peking je uzvratio kontrolom izvoza Nexperijinih čipova proizvedenih u Kini, a nestašica bi mogla zaustaviti proizvodne linije diljem Europe za manje od tjedan dana, pokazujući koliko je kontinent postao ovisan o Kini.

Europa traži svoje mjesto

Trump je svoj boravak u Aziji od početka predstavio kao summit "G2", potičući strahove da bi bilo kakav dogovor mogao marginalizirati druge zemlje. Postoji bojazan da bi "britanski i europski trgovinski prioriteti mogli biti zanemareni ili razmijenjeni bez konzultacija", rekao je David Taylor, direktor u organizaciji Asia House.

Osjećajući slabljenje utjecaja u novoj Trump-Xi romansi, EU nastoji ojačati svoje trgovinske veze na drugim stranama. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič putuje u Australiju krajem studenog kako bi predsjedao inauguracijskim dijalogom između EU i 12 članica Transpacifičkog partnerstva, potvrdila su dva diplomata za POLITICO. Cilj je produbiti ekonomske i političke veze sa zemljama koje žele očuvati postojeća globalna trgovinska pravila.

Bruxelles će imati priliku za to i u petak, kada ugošćuje visoku delegaciju kineskih dužnosnika. Stručnjaci upozoravaju da će Europa morati održavati pritisak na Peking kako bi ostvarila napredak po pitanju svojih prioriteta. "Europa ne može jednostavno čekati da vidi što će se dogoditi u razgovorima između Sjedinjenih Država i Kine", rekao je Ignacio Garcia Bercero, bivši direktor u odjelu za trgovinu Komisije. "Mora razviti vlastiti kanal dijaloga s Kinom."