SVE JE VIŠE predviđanja kako se Ruska Federacija priprema za vojni sukob sa Zapadom u sljedećem desetljeću.

Ukrajina je u teškoj situaciji

Razlog za takvo vjerovanje temelji se na više razloga, a jedan od važnijih je trenutno stanje na bojišnici u Ukrajini. Većina analitičara se slaže da je Ukrajina u teškoj situaciji. Nejasno je što će biti s pomoći Zapada, pri čemu je bitno istaknuti i mogućnost da DonaldTrump - koji nije sklon financiranju rata u Ukrajini, nego slijedi doktrinu "Amerika na prvom mjestu" - naslijedi Bidena.

Dok oko ove ključne stavke vlada neizvjesnost, ruske snage napadaju ukrajinske položaje s više strana istovremeno, od čega treba izdvojiti napade na Avdijivku, petnaest kilometara sjeverno od okupiranog Donjecka.

Ukrajina je promijenila i vrhovnog zapovjednika vojske. Predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je Valerija Zalužnog, kojeg je zamijenio general Oleksandr Sirski.

Trump unio razdor u NATO

Vojni stručnjak Minhenske konferencije o sigurnosti Nico Lange za njemački javni servis ZDF je rekao kako će pod komandom Oleksandra Sirskog težište ove godine biti više na pouzdanoj obrani, dodajući da Ukrajina trenutno nije sposobna provoditi složene ofenzivne operacije, već se mora na istoku braniti inferiornim resursima.

 >>Ukrajina je u teškoj situaciji. "Jasno je zašto je Sirski sad zamijenio Zalužnog"

Sve navedeno, uz činjenicu da je ukrajinska protuofenziva prošle jeseni doživjela fijasko, upućuje na zaključak kako je Ukrajina trenutno inferiorna u ovom sukobu.

>> Ako Trump pobijedi, NATO je gotov. Posljedice za Europu bi bile nezamislive

Trump je unio značajan razdor u NATO kad je rekao da SAD ne bi priskočio u pomoć onim zemljama koje ne izdvajaju dva posto svoga BDP-a za obranu i da bi, štoviše, ohrabrio napad na te članice. Izazvalo je to bijes država članica, ali i aktualiziralo temu američkog povlačenja iz NATO-a koju Trump već godinama povlači.

Koje bi zemlje bile na udaru?

Sve su to okolnosti koje idu Rusiji na ruku. Treba li se Europa bojati dodatno ohrabrene Rusije? Oleksandr Daniljuk, suradnik pri Odsjeku za obranu i sigurnost think-tanka RUSI, rekao kako pobjeda za Rusiju ne bi značila samo uništenje Ukrajine nego bi bila katastrofalna za Zapad i preokrenula bi globalni svjetski poredak naglavačke.

Koje bi zemlje bile na udaru? Ako gledamo izvan zemalja NATO-a, često se spominju Moldavija i Gruzija. U Moldaviji, koja se također nosi sa separatističkom pobunom na istoku zemlje, raspoređeno je ukupno 1500 ruskih vojnika.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian još 2022. govorio je o toj mogućnosti.

"Vladimir Putin sije rat i ruska ofenziva mogla bi se proširiti na te dvije bivše sovjetske republike, koje imaju separatističke teritorije posve okrenute prema Moskvi", rekao je Le Drian.

>> Finska ušla u NATO. Evo kakve je protumjere najavila Rusija

Čak se govorilo i o napadu na Finsku i Švedsku. Nakon napada Rusije na Ukrajinu, Finska i Švedska su pohrlile u NATO. Finska je već ušla u Sjevernoatlantski savez, dok se očekuje i ulazak Švedske, čija je kandidatura bila privremeno zaustavljena zbog reakcije Turske, a sad se čeka još samo zeleno svjetlo Mađarske.

Spominje se i mogućnost sukoba s baltičkim zemljama. To su Estonija, Latvija i Litva. Sve tri države su članice NATO saveza. Podsjetimo i na riječi britanskog ministra obrane Bena Wallacea koji tvrdi da Putin ne vjeruje da su baltičke zemlje zaista države.

Grade se bunkeri na Baltiku

Šef estonske vanjske obavještajne službe Kaupo Rosin poručio je kako se Rusija priprema za vojni sukob sa Zapadom u sljedećem desetljeću i moglo bi je se odvratiti gomilanjem oružanih protusnaga.

"Europa ima između tri i pet godina da se pripremi na to da će Kremlj postati ozbiljna vojna prijetnja zemljama istočnog krila NATO-a", rekla je estonska premijerka Kaja Kallas za The Times.

>> Baltičke zemlje planiraju graditi bunkere uz granicu s Rusijom

Ministri obrane Latvije, Litve i Estonije u siječnju su se složili oko novog plana izgradnje velike mreže obrane kako bi odvratili i porazili rusku vojsku u slučaju napada. S obzirom na to da se granica između Estonije i Rusije proteže 338 kilometara, od kojih je veći dio gotovo neprohodan jer se radi o močvarnom i šumovitom području, dužnosnici te zemlje planiraju izgradnju oko 600 bunkera.

Opasnost vide i u Poljskoj. Politico je još 2022. pisao kako je Poljska na putu da postane najveća vojna sila u Europi. Varšava je tada poručila da će ulaganja u vojsku povećati s 2.4 posto BDP-a na 5 posto.

Zabrinuta je i Njemačka

>>Poljski general: Treba nam nuklearno oružje

Nedavno je objelodanjeno da Poljska želi posjedovati nuklearno oružje zbog sigurnosti i kao mjeru odvraćanja. Poljski general Jaroslaw Kraszewski rekao je kako "oni koji posjeduju nuklearne sposobnosti imaju vrlo visoku razinu sigurnosti". Naveo je i da je Zapadnoj Europi dosta ruskog zastrašivanja, opisujući Moskvu kao "nepredvidivog susjeda".

Podsjetimo i da je poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski rekao da Europa nije dovoljno ozbiljno shvatila rusku prijetnju, dodajući da je Berlin u dometu ruskih projektila.

Na opasnost upozorava i njemački ministar obrane Boris Pistorius. "Gotovo svaki dan čujemo prijetnje iz Kremlja... Tako da moramo uzeti u obzir da bi Vladimir Putin jednog dana mogao čak napasti zemlju NATO-a", rekao je Pistorius njemačkom listu Der Tagesspiegel.

>>Njemački ministar obrane upozorio: Putin bi mogao iskoristiti cijeli Balkan...

Pistorius je upozorio u Sarajevu na opasnost koju i za Zapadni Balkan predstavlja mogući utjecaj Rusije. I general Carsten Breuer, šef njemačkih oružanih snaga, za njemačke medije je rekao da postoji opasnost od ruske agresije na Njemačku. Upozorio je da Njemačka mora biti spremna na mogućnost vođenja "obrambenog" rata, dodajući: "Jednog dana možda ćemo morati braniti svoju zemlju."

Kovačević za Index: Nisam vjerovao ni da će Rusija napasti Ukrajinu

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević, koji je bio i veleposlanik u Rusiji, za Index govori kako razloga za zabrinutost ima, ali i kako Europa, prema njegovom mišljenju, treba biti najviše zabrinuta zbog same sebe.

"Zato što se nije uspjela konstituirati kao uvjerljiv subjekt međunarodnih odnosa. Europa je dopustila da bude instrument američkih vanjskopolitičkih, ekonomskih i sigurnosnih interesa. Sad plaća tu cijenu", rekao je Kovačević.

Nije vjerovao da će Rusija napasti Ukrajinu.

"Je li realna opasnost da Rusija napadne zemlju članicu NATO-a? Meni je do trenutka napada na Ukrajinu izgledalo potpuno nevjerojatno da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu, a to se ipak dogodilo. Nakon tog napada na pitanje hoće li Rusija napasti i neku drugu zemlju ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je rekao: 'Kao što nismo napali Ukrajinu, nećemo napasti ni jednu drugu zemlju.' Što se iz toga može zaključiti?" zapitao se Kovačević.

"Opravdana je zabrinutost Europe"

Podsjeća da Rusija svoj napad na Ukrajinu obrazlaže kao vrstu preventivnog rata.

"Time je navodno onemogućena namjera NATO-a da Ukrajinu koristi kao poligon za napad na Rusiju. Po čemu bi se onda bilo koja druga zemlja, što uključuje i članice NATO-a, trebala isključiti kao potencijalna meta ruskog preventivnog rata? Nema jamstva. Mislim da je opravdana zabrinutost Europe.

Vrijeme je da se razumno pristupi analizi slabosti koje EU čine lakom metom, ne samo za ruske prijetnje nego i za ostvarivanje američkih interesa. S druge strane, treba, osim na jačanju obrambenih sposobnosti, inzistirati na jačanju diplomatskih napora koji bi trebali biti usmjereni prema deeskalaciji odnosa s Rusijom. Europa se ni tu ne pokazuje kompetentnom", rekao je.

Što se tiče naoružavanja nekih europskih država, govori kako se naoružavanje jedne strane uvijek opravdava činjenicom da se naoružava druga strana.

"Ne može se negirati opravdanost zabrinutosti za sigurnost europskih država, ali usporedno s tim, treba razvijati i instrumente koji bi mogli spriječiti razvijanje rata. Svjedočimo i priklanjanju ratnoj histeriji i demonizaciji druge strane, koju se tako isključuje kao partnera u diplomatskim razgovorima", rekao je.

"Kompletan Zapad mora priznati suodgovornost za nastanak situacije u kojoj se, osim vojnog, ne vidi nijedno drugo rješenje. Zapad je odbacio npr. i Sporazum iz Minska koji je poticao i nije se pokazao kao vjerodostojan sudionik međunarodne politike. Morao bi se uskladiti sa svojim riječima i iznaći s drugom stranom rješenje za postizanje mira", riječi su Kovačevića.

Je li NATO spreman za rusku invaziju?

Novi broj The Spectatora donosi analizu koja se bavi temom je li NATO spreman za rusku invaziju. U članku podsjećaju da NATO vježbu trenutno u Estoniji održavaju britanski, francuski, američki i estonski vojnici.

Priprema je to za moguću invaziju Rusije. U članku se spominje kako članice NATO-a nemaju opremu za borbu protiv Rusije. Baltik, na primjer, nema raketne sustave za zaštitu svog zračnog prostora.

"Protuzračna obrana dana je Ukrajini u tako velikim količinama da očito postoji praznina u našim sposobnostima", kaže estonski ministar obrane Hanno Pevkur. Dodaje se u tekstu da su zalihe u Europi niske jer obrambena industrija ne proizvodi dovoljno.

'Europske vojske sada imaju super sofisticirane topničke granate koje mogu izvoditi svakakve nevjerojatne stvari, ali ponekad samo trebaš velike količine malo bazičnijih stvari, kazao je novinaru The Spectatora jedan dužnosnik NATO-a.

Neki u NATO-u ne vjeruju da će doći do sukoba

Dužnosnici NATO-a žale se da su europske vlade bile prespore u potpisivanju ugovora o naoružanju i da su predugo pokušavale jeftino voditi ministarstva obrane. Mnogi dužnosnici NATO-a ne vjeruju da stiže sukob s Rusijom.

"Nisam siguran da ćemo imati rat", kaže bivši vrhovni zapovjednik savezničkih snaga Philip Breedlove. Posljednji britanski glavni tajnik NATO-a George Robertson se slaže: "Ne mislim da Putin ima želju prijeći crtu članka 5." Robertson smatra da je vjerojatnije da će Rusija napasti Moldaviju ili Gruziju.