KAD JE FRANCUSKA uvela jedan od najstrožih lockdowna, odnosno set mjera socijalne distance u prvom valu pandemije prošlog proljeća, naširoko se spekuliralo da će uslijediti baby boom - veliki porast nataliteta.

"Mislila sam: svi su zaglavljeni kući i moraju se okupirati nečim. Pa će praviti bebe", prisjetila se za Washington Post Martine Mabiala Moussirou, koordinatorica primalja u glavnoj javnoj bolnici u gradu Saint-Denisu u okolici Pariza. Saint-Denis i inače ima jednu od najviših stopa nataliteta u Francuskoj. Ali devet mjeseci kasnije, umjesto buma, Francuska bilježi oštar pad broja novorođenih. Ekonomska nesigurnost, društveni stres i tjeskoba izazvana pandemijom koronavirusa odvratili su, čini se, mnoge parove od toga da postanu roditelji. 

Samo u spomenutoj bolnici u Saint-Denisu broj porođaja pao je oko 20% od sredine prosinca do sredine siječnja (s 348 na 285), a predviđa se da će ostati ispod razine za 2020. u prvoj polovici 2021. Dok su covid-odjeli bili puni, rodilište je bilo poluprazno. 

"Tijekom svoje karijere nikad nisam vidio pad od 10 do 25%"

"Obično je ovdje gužva", rekla je Moussirou u rodilištu, gdje je samo jedna od devet rađaonica bila popunjena. Saint-Denis nije jedini koji bilježi ovakav pad - u pet velikih sveučilišnih bolnica u regiji Pays de la Loire na sjeveroistoku Francuske, u kojoj je glavni grad Nantes, broj rođenih je pao za 10 do 25 posto u siječnju u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

Saint-Denis je inače i jedan od najsiromašnijih gradova u Francuskoj, a u pandemiji ima jednu od najviših stopa smrtnosti od covida-19. 

"Vidimo pad svuda po sjeveroistoku Francuske. Tijekom svoje karijere nikad nisam vidio pad od 10 do 25%", izjavio je Olivier Morel, pročelnik Odjela za ginekologiju i opstetriciju u sveučilišnoj bolnici u Nancyju. 

I na jugu zemlje, u Lyonu - trećem najvećem gradu u Francuskoj - dvije bolnice zabilježile su kombinirani pad od 19% u siječnju, što također pripisuju pandemiji. 

Italija, koja je prva u Europi bila pogođena koronavirusom i prva uvela lockdown, također je iskusila ozbiljan pad nataliteta. Broj novorođenih pao je za čak 21% u prosincu u 15 talijanskih gradova, prema izvještaju koji je ovog mjeseca objavio talijanski statistički institut. 

>>U Hrvatskoj rekordan broj umrlih, nikad manje rođenih

Hrvatska lani imala nikad više umrlih, nikad manje rođenih

Ni Hrvatsku nije zaobišao ovaj porazni trend. Prošle godine smo tako, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku za prvih deset mjeseci, imali najviše umrlih, a najmanje sklopljenih brakova i rođene djece dosad, no rekordno mali broj rođenih tek nas očekuje u 2021.

Tako je prvih deset mjeseci 2020. rođeno samo 30.207 djece, a lani je u cijeloj godini bilo 36.135 rođenih, što je inače bio najmanji broj rođene djece u Hrvatskoj otkako se prate statistike.

Također, u listopadu smo imali najviše umrlih od 2011. - 4628. Demograf Ivan Čipin istaknuo je u nedavnom intervjuu za N1 da smo lani imali najveći broj umrlih otkad se prati statistika.

A demograf Marin Strmota također je za Večernji list komentirao kako nam je korona samo zakucala čavao u lijes i samo će pogoršati ionako dugogodišnje loše trendove prirodnog pada stanovništva. Drugim riječima - kombinacija rekordne smrtnosti i rekordno niskog nataliteta recept je za pravi demografski kolaps.

>>Prognoza UN-a: Pravo izumiranje Hrvatske tek slijedi, prepolovit ćemo se

A da je pad nataliteta u korelaciji s težinom epidemije i strogošću epidemioloških mjera, odnosno lockdowna, sugerira činjenica da u Berlinu nije zabilježen ovakav pad broja novorođenih. Njemačka metropola je, u isto vrijeme, imala blaži lockdown i blažu epidemiološku situaciju prošle godine.

S druge strane oceana, i SAD očekuje pad od čak 300 tisuća novorođenih u 2021. u odnosu na 2019., prema procjeni Instituta Brookings. Pri toj procjeni su uzeli u obzir okolnosti kao što su zatvaranje vrtića i škola i pritisak rada od kuće na roditelje i one koji bi to htjeli postati. 

I američki portal NBCLX je istraživanjem došao do podataka o padu nataliteta od 5 do 8% u velikim saveznim državama Kaliforniji, Floridi i Ohiju. Institut Guttmacher je pak u svom istraživanju utvrdio da je čak 34% Amerikanki smanjilo broj djece koji planiraju imati ili odgodilo planove za širenje obitelji zbog pandemije. Do sličnog zaključka došli su i talijanski znanstvenici Francesca Luppi, Bruno Arpino i Alessandro Rosina u svom radu naslovljenom "Učinak covida-19 na planiranje plodnosti u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji".

Naravno, demografska situacija u Europi je i prije pandemije bila daleko od bojne - praktički nijedna europska zemlja nema dovoljnu stopu nataliteta za održavanje populacije na istoj razini (2.1 dijete po ženi u plodnoj dobi), a neke imaju daleko nižu od toga - u Hrvatskoj je ta stopa oko 1.4. Negativni učinak pandemije i koronakrize značit će još brži pad populacije, pa i odumiranje u pojedinim europskim zemljama, dok će one razvijenije imati još veći pritisak za dodatnom imigracijom kako bi kompenzirale prirodni pad stanovništva. 

Čak i Kina, koja je prva suzbila prvi val epidemije i potpuno spriječila drugi val koji je pogodio ostatak svijeta, u 2020. je imala oko 15% novorođenih manje nego 2019., prema podacima ministra javne sigurnosti, objavljenima početkom ovog mjeseca. Prema preliminarnim podacima, stopa nataliteta je pala od 9 do čak 32% u drugoj polovici 2020. u nekim kineskim gradovima, uključujući Guangzhou i Wenzhou.

Demografi nisu iznenađeni padom nataliteta uslijed pandemije. 

"Natalitet je povijesno bio osjetljiv na cikličke događaje kao što su ratovi, ekonomske krize, epidemije, pa čak i kaotične klimatske uvjete. Svi ovi događaji rezultiraju padom, a ne rastom novorođenih", komentirao je za Washington Post ravnatelj francuskog Nacionalnog instituta za demografske studije Arnaud Régnier-Loilier. Sličan efekt je imala i financijska kriza u Grčkoj prije desetak godina, dodaje. 

Istraživači smatraju da je uz aktualni pad nataliteta povezano više faktora. Prvi je ekonomska nesigurnost - ljudi koji su prošle godine odustali od planova za proširenje obitelji možda su to napravili jer su ostali bez posla ili strahovali da će im se to dogoditi uslijed koronakrize, s ponegdje rekordnim padom BDP-a. 

Ograničenja vezana uz lockdown mogla su također utjecati na tu odluku - primjerice, obitelji koje već imaju djecu školske dobi koja su ostala doma zbog zatvaranja škola možda su osjećale prevelik pritisak da bi se odvažile na još jedno dijete. A potreba izolacije od starijih i kronično bolesnih značila je i da mnogi mladi roditelji nisu u novom normalnom mogli računati na takozvani baka-servis kao inače.

"Ekonomske posljedice, kontinuirana zabrinutost zbog zdravlja, nesigurnost oko dostupnosti zdravstvene skrbi i zatvaranje škola, sve je to u kombinaciji učinilo ovo vrijeme vrlo neprivlačnim za zasnivanje ili širenje obitelji. Definitivno očekujemo da će doći do zaokreta prema gore (nakon pandemije), ali nismo sigurni da će doći do buma koji bi kompenzirao pad", komentirala je profesorica sociologije sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji za portal Huffington Post. 

Ipak, neke zemlje zaista bilježe svojevrsni baby boom, ali upravo one koje ga ne žele, jer ionako imaju problema s previsokim natalitetom koji otežava rast životnog standarda i smanjivanje siromaštva. U Filipinima, primjerice,Institut za populaciju Sveučilišta u Filipinima i Populacijsko fond Ujedinjenih naroda procjenjuju povećanje neželjenih trudnoća na više od 40% u 2020. i najveću stopu nataliteta od 2012. Njihova studija procjenjuje i rast smrti rodilja, kao i tinejdžerskih trudnoća, koje je filipinska vlada proglasila nacionalnim izvanrednim stanjem 2019.