NATO savez trenutačno je u fazi intenzivnog trošenja, s planovima da tijekom nadolazećeg desetljeća uloži milijarde u svoje oružane snage i sigurnosne sustave. No, to je razmetanje koje si neke europske članice NATO-a, koje se bore s golemim i sve većim dugovima, teško mogu priuštiti.

>> Povijesna odluka NATO-a. Trump: Spriječio sam rat na Kosovu, Srbi su skoro krenuli

>> Europa je "kupila" Trumpa povijesnom odlukom o NATO-u, ali sad ima velik problem

"Nešto ovakvog razmjera u mirnodopskim uvjetima - ovako golemo povećanje potrošnje na bilo koju stavku, a posebno na obranu - dosad je neviđeno", rekao je za CNN Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW).

U roku od 10 godina za obranu će se trošiti 5% BDP-a

U lipnju su članice NATO-a dogovorile povećati ciljeve obrambene potrošnje na 5% bruto domaćeg proizvoda do 2035. godine. To je bitno više od sadašnjeg cilja od 2% i predstavlja veliko povećanje koje američki predsjednik Donald Trump već godinama zahtijeva.

To je obećanje dano u trenutku kad se europske članice NATO-a moraju nositi s agresivnom Rusijom, kao i Amerikom koja se povukla iz svoje dugogodišnje uloge jamca sigurnosti u regiji.

Vlade imaju tri opcije kako bi ispunile novi cilj potrošnje - smanjiti druge troškove, povećati poreze ili se dodatno zadužiti - no analitičari su za CNN izjavili da je svaka od tih opcija politički neprihvatljiva ili dugoročno neodrživa za europske članice NATO-a koje su već jako zadužene.

"Mnoge zemlje Europske unije suočene su s ozbiljnim fiskalnim ograničenjima", napisali su analitičari think tanka Bruegel iz Bruxellesa početkom srpnja: "Nerealno je očekivati da će zemlje koje su desetljećima imale problema s dostizanjem cilja od 2% obrambene potrošnje vjerodostojno prihvatiti puno viši i slabo opravdani cilj."

Mnoge zemlje NATO-a nisu uspjele ispuniti prethodni cilj od 2%, koji je postavljen 2014. godine. Većina je povećala potrošnju u posljednjim godinama kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. Europska unija očekuje da će njezine 23 članice koje su ujedno i članice NATO-a tek ove godine ispuniti taj cilj, gledano prema njihovom ukupnom BDP-u.

Počinje veliko zaduživanje europskih članica NATO-a

No sada moraju učiniti još više. Novi cilj od 5% uključuje obvezu članica NATO-a da 3,5% svog godišnjeg BDP-a troše na tzv. "temeljne" obrambene potrebe, poput oružja, dok se preostalih 1,5% dodjeljuje područjima koja podržavaju obranu, poput lučke infrastrukture. Za neke zemlje to će značiti pronalaženje dodatnih desetaka milijardi dolara godišnje.

Frank Gill, analitičar kreditnih rejtinga za Europu, Bliski istok i Afriku u agenciji S&P Global Ratings, smatra da će ispunjavanje cilja od 3,5% zahtijevati od europskih zemalja da se zadužuju. Neke bi zemlje također mogle smanjiti ili preraspodijeliti državnu potrošnju kako bi smanjile potrebu za zaduživanjem, rekao je Gill, no to bi moglo biti teško.

"Mnoge europske vlade suočavaju se s drugim fiskalnim pritiscima, ponajviše sa starenjem stanovništva, koje zapravo vodi još većoj potrošnji na mirovine. Politički je to vrlo izazovno smanjiti", rekao je Gill za CNN. Fratzscher iz DIW-a u Njemačkoj se slaže.

Za većinu zemalja NATO-a, tvrdi on, smanjenje potrošnje je "potpuno nemoguće". "Europa brzo stari. Potpuno je iluzorno vjerovati da bi europske vlade mogle uštedjeti na javnim mirovinama, zdravstvu ili skrbi općenito", rekao je Fratzscher.

Jedini održiv način financiranja "ove razine dodatne (obrambene) potrošnje" koju je NATO sada obećao jest povećanje poreza, tvrdi Fratzscher. No ne postoji ni politička volja ni podrška javnosti za trošenje "na tako dramatičan način u tom smjeru i zapravo prihvaćanje posljedica".

Porast ukupnog duga za dva bilijuna dolara

Puko dodatno zaduživanje jednako je problematična opcija u Europi, gdje su mnoge vlade već opterećene dugovima koji su blizu ili čak veći od cijelog gospodarstva njihove zemlje.

Ako sve ostalo ostane nepromijenjeno, samo ispunjavanje cilja "temeljne" obrambene potrošnje od 3,5% moglo bi kolektivni državni dug europskih članica NATO-a povećati za otprilike dva bilijuna dolara (dvije tisuće milijardi) do 2035. godine, prema nedavnoj analizi S&P Global Ratingsa. Podaci Svjetske banke za 2024. godinu procjenjuju da ukupni BDP zemalja EU-a iznosi od 23,1 bilijun dolara.

Taj dodatni dug bio bi osobito teško podnošljiv za zemlje poput Italije, Francuske i Belgije. Ove članice NATO-a imale su krajem 2024. neke od najviših omjera javnog duga i BDP-a, od 135%, 113% i 105%, prema podacima Eurostata.

To su već sada golema opterećenja. U utorak je francuski premijer François Bayrou rekao da drugom najvećem gospodarstvu EU prijeti "slamanje pod teretom duga".

Upozorio je da će, ako se ništa ne promijeni, samo kamate koje Francuska plaća na svoj dug narasti na 100 milijardi eura do 2029. godine, čime će postati najveći pojedinačni izdatak države. Ipak, i dalje podržava trošenje na obranu, dok istodobno želi ograničiti drugu državnu potrošnju.

EU pokušava olakšati državama članicama ulaganje u sigurnost. Bruxelles je izuzeo obrambenu potrošnju iz svojih strogih pravila o državnoj potrošnji i obećao stvoriti fond od 150 milijardi eura iz kojeg će zemlje moći posuđivati, po povoljnim kamatnim stopama, kako bi ulagale u svoju obranu.

Španjolska je već najavila da neće ispuniti cilj

Međutim, postoji još jedna opcija za članice EU-a koje su ujedno članice NATO-a, prema mišljenju Guntrama Wolffa iz Bruegela. "Jednostavno to ne učiniti. Ne trošiti više", rekao je Wolff za CNN.

Španjolska je već izjavila da neće ispuniti cilj od 5%, navodeći da bi to ugrozilo njezinu potrošnju na socijalnu skrb. Prošle je godine ta južnoeuropska država na obranu potrošila samo 1,28% svog BDP-a, prema procjenama NATO-a.

Wolff je rekao da je "najbolji prediktor povećanja obrambene potrošnje (udaljenost zemlje od) Moskve – puno više od bilo kakvih obećanja na summitu NATO-a".