KOMUNIKACIJSKI stručnjak i savjetnik Marko Rakar gostovao je na N1, gdje je govorio o nadzoru nad online platformama i mogućnosti da Europska komisija izglasa prijedlog kojim bi se stavila pod nadzor online komunikacija unutar Europske unije.

Rakar je govorio o prijedlogu Europske komisije kojim bi se omogućio nadzor svih pružatelja online komunikacijskih usluga, direktivi koja bi dozvolila skeniranje multimedijalnih izvora poput fotografija, videa i linkova koje korisnici šalju preko platformi kao što su WhatsApp, Viber i Telegram.

"Ovo je jedan iznimno zabrinjavajući prijedlog, već dugo nismo imali ovakvo zadiranje u privatnost kao što imamo sada", naglasio je Rakar, objasnivši kako EU predlaže mogućnost skeniranja svih materijala koje građani šalju između sebe putem online servisa, a u svrhu lakše prijave osjetljivih materijala državnim autoritetima.

Rakar je komentirao kako ovo nije prvi put da se o ovakvom zakonu priča te da je bilo nekoliko pokušaja dizanja teme na EU razinu. Svi pokušaji su do sada prekinuti jer prijedlozi tada, a ni sadašnji nije ništa bolji, su toliko invazivni na privatnost građana da je jednostavno nevjerojatno, ustvrdio je Rakar.

Hrvatska prijedlog podržala

Prema riječima Rakara, prijedlog Komisije o nadzoru svih privatnih poruka naišao je na snažne podjele između zemalja članica. Zemlje poput Bugarske, Danske, Francuske, Portugala i Španjolske podržavaju prijedlog, dok su zemlje poput Austrije, Nizozemske i Poljske oštro protiv. Hrvatska je, naime, prijedlog podržala.

"Hrvatska posjeduje jedan vrlo zatvoreni obavještajni aparat koji gura takve autoritativne inicijative na apsolutno svim frontovima, ovo nije jedini front gdje su se obavještajci i nekakva kvazi-obavještajna grupacija pozicionirala", komentirao je Rakar. Dodao je da Vlada i političari jednostavno ne razumiju posljedice inicijativa koje podržavaju.

Komentirao je i ostatak zemalja EU-a koje su o prijedlogu neodlučne, a na kraju bi mogle utjecati na donošenje odluke. Naglasio je kako treba sačekati kako će se njemačka vlada postaviti, s obzirom na jasne limite u njihovom ustavu i zakonima koji ih ograničavaju. Upozorio je i na mogućnost da njemačka vlada donese vlastiti stav i bez konzultacija s javnošću, što se upravo dogodilo u Hrvatskoj, ističe Rakar.

"Orvelovska suluda ideja"

Dodao je i kako ustavi država, pa i Europska povelja o ljudskim pravima, jamče slobodu od prekomjernog nadzora te da je ovakav prijedlog europskog zakona "Orvelovska suluda ideja".

Rakar je spomenuo i primjer iz SAD-a, gdje sličan sustav skeniranja sadržaja korisnika već postoji, a pokazuje sve slabosti takvog pristupa. Ondje je sustav automatski klasificirao preko 65 milijuna prijava, no čak 80% tih prijava bilo je netočno. Većina incidenata zapravo se odnosi na sexting među tinejdžerima ili odraslima – bez stvarnih prijetnji ili kriminalnih radnji.

Iako samo mali broj poruka dođe do razine da zahtijevaju djelovanje policije, golema količina privatnih podataka već je prošla kroz filtere korporacija i državnih agencija. Problem je što te informacije završavaju u sustavima koji su podložni krađi podataka, curenju informacija ili jednostavno u pogrešnim rukama.

"Iznimno zabrinjavajuća inicijativa"

Ako prijedlog Komisije prođe, Rakar upozorava, to znači da bi svi naši razgovori, poruke i e-mailovi mogli biti automatski skenirani, bez naše dozvole. Ako algoritam prepozna neki "sumnjiv" sadržaj, on se prosljeđuje nadležnim autoritetima – iako nitko točno ne zna tko su ti autoriteti. Pitanje kontrole i zaštite postaje ključno jer nijedan sustav nije sigurniji od svoje najslabije karike. Što se događa kad osobna fotografija završi na nezaštićenom računalu nekog službenika? Tko jamči da se taj podatak neće zloupotrijebiti, prodavati ili razmjenjivati, pita se Rakar.

Zabrinjavajuće je i to što bi usvajanje ovakvih mjera moglo otvoriti vrata još strožem nadzoru, uključujući skeniranje enkriptiranih poruka. Iako platforme poput WhatsAppa koriste end-to-end enkripciju, postoji mogućnost kompromitacije uređaja putem softvera poput Pegasusa – no to je trenutačno preskupo i tehnički zahtjevno, naglasio je Rakar.

U današnjem vremenu umjetna inteligencija ima beskonačnu mogućnost nadzora, a s tehnologijom koju imamo danas moguće je platiti nadzor svih 3 i pol milijuna Hrvata. Iako bi to bilo skupo, ipak je moguće, govori Rakar.