EUROPSKA komisija predstavila je prijedlog Uredbe za sprječavanje i suzbijanje seksualnog nasilja djece na internetu. Osim što je digla europsku javnost na noge, o njoj se sve glasnije, uoči glasovanja u Europskom parlamentu 12. listopada, govori i u domaćem javnom prostoru.

"Strahovi glede nadziranja su utemeljeni"

Kritičari ističu kako bi se njezinim uvođenjem neselektivno nadziralo komunikaciju građana Europske unije.

Marko Gulan, konzultant za kibernetičku sigurnost, kazao je za HRT kako je, kada se pogleda dokument, vidljivo da u njemu ima puno problema.

"Strahovi glede nadziranja su utemeljeni. Kada imate tehničku mogućnost nadziranja, onda imate velik rizik da će ono biti zloupotrijebljeno", dodao je.

Nedjeljko Marković iz Udruge Pragma naglasio je kako doista imamo problem seksualnog zlostavljanja djece - postoje milijuni videozapisa i fotografija koje distribuiraju različite osobe radi prodaje i preprodaje te mamljenja djece.

Zaštita djece

Svako peto dijete doživjelo je neki oblik seksualnog zlostavljanja. "Prije 15 godina Vijeće Europe je napravilo istraživanje koje kaže da je svako peto dijete barem jednom doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja. To je bilo tada kada još nismo imali u ovoj mjeri pametne telefone i sve uređaje. Upravo stoga je EK rekla, idemo nešto učiniti kako bismo zaštitili djecu", kazao je.

Dodaje kako je pitanje je li to najbolji način s obzirom na masovni nadzor, ali postojeće mjere nisu polučile uspjeh jer je postojeći sustav bio usmjeren na samoprijavljivanje žrtve.

"Osim zaštite djece kao žrtava i zaštite roditelja, ovdje se govori o podršci različitim pružateljima telekomunikacijskih usluga i alatima koje svakodnevno koristimo, a mogu biti i mjesto počinjenja kaznenog djela", naglasio je.

Ističe kako podržava prijedlog stoga što imamo porast seksualnog zlostavljanja djece, a klasična policija sa svojim kibernetičkim odjelima nije za sada u stanju u najvećoj mjeri suzbiti takve počinitelje.

"Ovo je prijedlog bez presedana"

Zadiranje u privatnost predstavlja veliki problem. "Minus prijedloga je zadiranje u privatnost jer ne postoji više način sigurne komunikacije između ljudi koji ne distribuiraju takav sadržaj. Imate opasnost i poslovne špijunaže. Pružatelji su do sada bili obuhvaćeni u pojedinim zemljama članicama. Neke su imale pravila, a neke ne, i EK je htjela reći da se na europskoj razini uskladimo i olakšamo položaj klasičnih pružatelja usluga kako bi oni imali na jedinstven način niže troškove", rekao je Marković.

Dodaje kako ovaj prijedlog većina zemalja članica podržava.

Gulan je kazao da je njemu problematično to što, ako se izglasa Prijedlog, EU ima 6 mjeseci za uspostavu sustava, što je nemoguća misija. "U prijedlogu se govori kako se poruke neće čitati, iako se mogu, već će se pregledavati videozapisi, audiozapisi te slike. Poručujem ljudima da ne traže sigurnost i privatnost na internetu", naglasio je.

"Sve će nas se tretirati kao osumnjičenike"

Prijedlog je bez presedana prema mišljenju stručnjaka. Duje Kozomara, odvjetnik i stručnjak za zaštitu podataka, kazao je kako je ovaj prijedlog bez presedana što se tiče nadzora privatne komunikacije građana i veliki je problem utjecaja na ljudska prava.

"Ovaj prijedlog ugrožava sva temeljna ljudska prava, presumpcija nevinosti nestaje i sve se nas tretira kao osumnjičenike. Sva se naša komunikacija pod krinkom zaštite djece skenira i provjerava. Iz pravnog, ljudskog i socijalnog aspekta ovo je problematičan prijedlog", naglašava.

Na pitanje koje su opasnosti od curenja podataka, Kozomara je rekao kako je to moguće. "Relevantni stručnjaci govore da ovakvi sustavi donose opasnosti, umanjuju našu sigurnost i uvode nadzor koji bi bilo teško spriječiti. Mi ne znamo hoće li neki autoritarni režim, kad imamo infrastrukturu da svima skeniramo komunikacije, moći to iskoristiti u neke druge svrhe", istaknuo je.

"Očajnički krik"

Očajnički krik EU je kako Marković opisuje ovaj prijedlog jer je Unija svjesna činjenice da ovakvo nasilje nad djecom i mladima raste.

Dao je primjer mlade osobe iz Hrvatske koja je godinama zlostavljala više od 40 djece i mladih online, tražila od njih seksualne videozapise, fotografije i ucjenjivala ih, te da dijete nije zatražilo pomoć od policije, ne bi se znalo za zlostavljanje. "Unatoč velikoj potrebi za rješenjem, nisam za to da se donese odredba u ovakvom obliku", rekao je.

Gulan naglašava kako je EU odavno izgubila digitalni suverenitet i bilo što da bi u tehnološkom svijetu morala otkriti, mora ovisiti ili o tehnologijama s Istoka ili sa Zapada.

Kozomara je kazao kako prema trenutačnom nacrtu uredbe nije moguće osigurati transparentnost i sigurnost komunikacije i osobnih podataka.