EUROPSKA unija odgodit će otvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom, predviđeno za 17. ožujka, jer zemlja u potpunosti ne surađuje s Haškim sudom (ICTY), javljaju u utorak svjetske agencije pozivajući se na europske diplomatske izvore.

Kako javlja Reuters, luksemburško predsjedništvo EU-a izvijestit će ministre vanjskih poslova EU-a, koji se sastaju u srijedu, da Hrvatska nije ispunila uvjete EU-a jer nije izručila traženog optuženika za ratne zločine Antu Gotovinu.

Večernji list piše kako će ministri na stol dobiti prijedlog prema kojem se pregovori s Hrvatskom odgađaju do ostvarivanja pune suradnje s Haagom, što znači da Hrvatska u srijedu neće dobiti novi mogući datum pregovora

"Sutra će biti ne, no pitanje je kako će biti formulirano", rekao je za Reuters jedan europski diplomat nakon sastanka veleposlanika 25 zemalja članica EU-a (COREPER).

Reuters ističe da će to biti prvi put da EU odgađa otvaranje pregovora s jednom kandidatskom zemljom zbog pitanja ljudskih prava, čime se upućuje snažan signal ostalim državama bivše Jugoslavije te Turskoj.

France presse javlja također da će Europska unija u srijedu odgoditi početak pregovora s Hrvatskom, osim ako general Gotovina u posljednji trenutak ne bude izručen Haškom sudu.

Luksemburško "predsjedništvo ne vidi mogućnost otpočinjanja pregovora 17. ožujka", rekao je za francusku agenciju jedan europski diplomat, dodajući da bi obrat u posljednji trenutak predstavljao "veliko iznenađenje".

"Ministri će u srijedu potvrditi konstataciju predsjedništva da pregovori a priori ne mogu započeti", dodao je drugi diplomat.

Odbor stalnih predstavnika (COREPER) konačnu odluku o tom pitanju ostavio je ministrima vanjskih poslova EU-a, navodi agencija. Veleposlanici o tom pitanju nisu vodili novu "značajniju raspravu", kazali su diplomati, a suprotno očekivanjima, luksemburško predsjedništvo nije predstavilo nacrt zaključaka.

Slovenski veleposlanik pri EU Ciril Štokelj kazao je za slovensku agenciju STA da će ministri vanjskih poslova EU-a u srijedu prvo predstaviti stajališta svojih država, a tek nakon toga će predsjedništvo na stol iznijeti prijedlog zaključaka.

"U zaključku bi trebala biti naglašena potreba da Hrvatska surađuje s Haagom uz konstataciju da pregovori mogu započeti kad taj uvjet bude ispunjen. Predsjedništvo će vjerojatno konstatirati da ne postoji konsenzus za početak pregovora. Konačnu odluku donijet će ministri na osnovu prijedloga predsjedništva", pojasnio je Štokelj.

Dodao je da su sva ostala pitanja vezana uz vjerojatno odgađanje pregovora još otvorena te da COREPER u utorak o njima nije raspravljao.

Ministri vanjskih poslova EU-a trebali bi u srijedu usvojiti okvir za pregovore s Hrvatskom. Europska unija time bi poručila da europska perspektiva Zagreba i njegovih balkanskih susjeda nije upitna, ali i da se ne namjerava nagađati o svojim vrijednostima, piše France presse.

Određivanje novog datuma za početak pregovora s Hrvatskom, po svemu sudeći, nije izgledno. "Prevladava stajalište da se ne određuje novi datum za Hrvatsku, već da se pitanje ostavi otvorenim kako bi mu se moglo vratiti kada se dogodi nešto važno", rekao je za Reuters jedan europski diplomat ističući kako je to i u hrvatskom interesu.

Danski ministar vanjskih poslova Per Stig Moeller izjavio je novinarima da je važno postaviti presedan da se zemlje koje surađuju s Haškim sudom nagrađuje, a one koje ne surađuju kažnjava.

Popuštanje Hrvatskoj oko Gotovine izvrgnulo bi ruglu one koji su se predali, kao što je bivši kosovski premijer Ramush Haradinaj, rekao je Moeller. "Moramo biti dosljedni. Postoji mnogo ljudi koju su izručeni ili su se predali. Oni bi se osjećali poput budala", naglasio je Moeller, kako prenosi Reuters.

Za otvaranje pregovora potrebna je suglasnost svih 25 zemalja članica, a prema diplomatima, velika većina tomu ih se protivi sve dok Gotovina ne bude u Haagu.

Otvaranje pregovora u četvrtak bez njegova izručenja podržava samo pet zemalja - Austrija, Mađarska, Italija, Slovenija i Slovačka. Veća skupina koja uključuje Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Nizozemsku i skandinavske zemlje smatra da bi takva odluka predstavljala opasan presedan, piše Reuters.