TIJELA organizacije Energetska zajednica (EC), koja okuplja 27 država-članica Europske unije i potencijalnih kandidata za članstvo, pokrenula su postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog planova vlasti te zemlje da kineskim državnim kreditom gradi novi blok termoelektrane u Tuzli, objavljeno je na mrežnim stranicama te organizacije.

U izjavi stoji kako je tajništvo EC u utorak u Sarajevo poslalo poziv vlastima BiH za očitovanje o tome pod kojim uvjetima ta država, odnosno Federacija BiH planiraju graditi novi termo-blok u Tuzli.

Projekt privukao pozornost Europske unije 

Taj je projekt privukao pozornost i unutar Europske unije kao jedan od onih u kojima su na djelu nastojanja Kine da prodre na europsko tržište nudeći državne kredite pod netransparentnim uvjetima, čime nastoji preuzeti primat na europskom tržištu.

Investitor gradnje novog bloka termoelektrane u Tuzli je Elektroprivreda BiH, a njegovo financiranje ponudila je Kina kroz kredit kojega bi osigurala njena Izvozno-uvozna (EXIM) banka.

Problem je nastao zbog činjenice da su Kinezi tražili da jamac za otplatu cijelog kredita bude država, odnosno u ovom slučaju Federacija BiH, što je Zastupnički dom entitetskog parlamenta ranije ovog mjeseca i odobrio, unatoč upozorenjima iz Bruxellesa i Beča, gdje je sjedište EC. Konačna odluka o svemu ovisi o glasovanju u Domu naroda.

Propisima Energetske zajednice regulirano je kako državna jamstva u ovakvim slučajevima mogu iznositi najviše do 80 posto vrijednosti kredita.

U slučaju BiH problem je definiran kao davanje nezakonite državne potpore.

Reagirao povjerenik EU

Nakon što je federalni parlament ranije u ožujku velikom većinom izglasovao potporu jamstvima za kineski kredit reagirao je povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn.

"To otvara ozbiljno pitanje posvećenosti BiH međunarodnim sporazumima i europskim pravilima u okviru Sporazuma o Energetskoj zajednici, ali također o izboru energetske tehnologije, kao i analize omjera cijene i koristi na odgovoran i transparentan način", bila je Hahnova poruka vlastima u BiH. 

Blok VII Termoelektrane u Tuzli projekt je vrijedan nešto više od 780 milijuna eura, a u Elektroprivredi BiH su njegovu gradnju planirali kao zamjenu starim i dotrajalim blokovima, uz procjenu kako će BiH još dugo morati biti oslonjena na proizvodnju električne energije iz ugljena.

Dodatni problem za BiH je činjenica da EU planira stalno smanjenje korištenja ugljena za proizvodnju električne energije i povećanje ulaganja u obnovljive izvore pa se gradnja novog bloka Termoelektrane Tuzla nikako ne uklapa u te projekcije.

Vlasti u BiH moći će pojasniti svoje postupke

Procjena je kako su sve države zapadnog Balkana samo u 2017. godine potrošile najmanje 1,2 milijarde eura subvencionirajući nerentabilnu i ekološki štetnu proizvodnju električne energije iz ugljena.

Tzv. preliminarna procedura koju je pokrenulo tajništvo EC sada daje priliku vlastima u BiH da pojasne svoje postupke kao i da potvrde kane li se pridržavati propisa Zajednice osnovane, ugovorom iz listopada 2005.

Cilj EC je stvaranje najvećeg tržišta električne energije i plina u svijetu, a njezinom uspostavom EU je proširila je svoje unutarnje tržište energije na jugoistočnu Europu te otvorila mogućnost širenja na sve one koji iskažu zanimanje. Ona se zasniva na provođenju relevantne zajedničke pravne stečevine i liberalizaciji domaćih energetskih tržišta članica Zajednice.