EUROPSKA komisija odobrila je Mađarskoj zahtjev za zajam od 5.4 milijarde eura za obranu. Tom je odlukom zaključen prvi krug dodjele sredstava iz programa SAFE (Security Action For Europe), čime je za novi krug financiranja preostalo nešto više od 21 milijarde eura. Odluku o odobrenju zajma još trebaju potvrditi vlade država članica EU. Nakon potvrde, predstavnici Bruxellesa i Budimpešte potpisat će ugovor o zajmu, nakon čega slijedi isplata, piše Euronews.

Mađarski premijer Péter Magyar smanjio je iznos zahtjeva sa 16.4 milijarde na 5.4 milijarde eura nakon što je u travnju preuzeo dužnost. Revidirani službeni zahtjev podnesen je krajem rujna. Procjenjuje se da je Magyar želio ponovno procijeniti prvotni prijedlog zbog rizika od korupcije koji su bili povezani s prethodnom vladom.

Novi krug financiranja

Glasnogovornik Europske komisije Thomas Reginer potvrdio je da je u fondu, čiji ukupni kapacitet iznosi 150 milijardi eura, preostalo više od 21 milijarde. Države članice do prosinca mogu iskazati interes za dodatne ili potpuno nove zajmove, a Komisija će nakon toga procijeniti pristigle planove.

Zemlje koje nisu sudjelovale u početnom krugu, poput Irske, pokazale su interes za iduću fazu. Irska ministrica obrane Helen McEntee u listopadu je izjavila da bi željela sudjelovanje Dublina. "Jasno sam izrazila tu ambiciju", rekla je.

Jačanje europske obrambene industrije

Ukupno je 19 država članica podnijelo zahtjeve za SAFE zajmove za strateška ulaganja u obranu, čija ukupna vrijednost doseže 129 milijardi eura. SAFE je ključni dio plana Europske komisije pod nazivom ReArm Europe 2030. Cilj plana je ubrzati narudžbe, osigurati opskrbne lance i potaknuti proizvodnju tako što pomaže državama u zajedničkoj nabavi prioritetnih vojnih kapaciteta.

To između ostalog uključuje streljivo, sustave bespilotnih letjelica i protudronsku zaštitu, protuzračnu obranu, vojnu mobilnost te sustave za elektroničko ratovanje. Razne obavještajne agencije procijenile su da bi Rusija oko 2030. godine mogla pokrenuti oružanu agresiju na NATO. Program potiče zajedničku nabavu, jaču industrijsku suradnju i bolju usklađenost sustava diljem Europe.

Najmanje 65 % troškova komponenti mora potjecati iz EU, Ukrajine ili određenih zemalja Europskog gospodarskog prostora i Europskog udruženja slobodne trgovine. Preostalih 35 % može se nabaviti iz bilo koje treće zemlje. U dosadašnjem dijelu programa, Poljska je osigurala najveći zajam od 43 milijarde eura, dok je Danska uzela najmanji iznos od 46.8 milijuna eura.