EUROPSKA komisija zadržala je u jesenskim ekonomskim prognozama procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i sljedeću godinu, koji i dalje ostaje snažan, dok inflacija ove godine i dalje ostaje visoka, a sljedeće godine trebala bi pasti na 2,8 posto.

"Očekuje se da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ostati solidan zahvaljujući snažnoj potrošnji kućanstava koju podržavaju rastući realno raspoloživi dohoci, ali će se postupno usporavati s 3,2 posto 2025. na 2,9 posto 2026. i na 2,5 posto 2027. godine", stoji u jesenskim ekonomskim prognozama koje je Komisija objavila danas.

Komisija je i u proljetnim ekonomskim prognozama imala iste procjene rasta hrvatskog BDP-a za ovu i sljedeću godinu. Hrvatsko gospodarstvo nastavlja s višestruko bržim rastom od prosjeka EU-a i eurozone. Predviđa se rast gospodarstva u EU27 ove i sljedeće godine od 1,4 posto, a u eurozoni 1,3 posto ove i 1,2 posto sljedeće godine.

Veći rast od hrvatskog Komisija predviđa samo za nekoliko zemalja. Irski BDP bi trebao rasti 10,7 posto, no to je rezultat velikog broja multinacionalnih kompanija u toj zemlji koje narušavaju podatke o stvarnom BDP-u. Nakon Irske, ove godine najveći rast očekuje Malta, 4 posto, Cipar 3,4 posto te Hrvatska i Poljska 3,2 posto.

Udio duga u BDP-u bi trebao padati

Predviđa se daljnji rast zaposlenosti u Hrvatskoj, dok stopa nezaposlenosti ostaje ispod 5 posto. Očekuje se da će inflacija ostati visoka ove godine, sljedeće godine pasti na 2,8 posto, a 2027. na 2,2 posto.

Proračunski deficit ove bi godine trebao iznositi 2,8 posto, sljedeće 2,9 posto, a 2027. godine ponovno 2,8 posto, dok će se udio duga u BDP-u kretati oko 56 posto, ove godine 56,2, sljedeće 56,1 posto, a 2027. 55,9 posto.

Rast realnih plaća i zaposlenosti povećavaju privatnu potrošnju. Očekuje se da će investicije rasti potaknute povećanom apsorpcijom sredstava EU-a, posebno iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Također se očekuje da će državna potrošnja pridonijeti rastu BDP-a jer se povećavaju plaće zaposlenika u javnom sektoru.

Komisija predviđa da će izvoz robe zadržati zamah unatoč trgovinskom protekcionizmu koji negativno utječe na potražnju nekih ključnih trgovinskih partnera. Nasuprot tome, očekuje se da će realni izvoz usluga blago pasti zbog rasta cijena turističkih usluga, navodi Komisija.

Faktor konkurentnosti će ograničavati rast cijena u turizmu

Očekuje se usporavanje rasta BDP-a 2026. i 2027. zbog usporavanja potrošnje uslijed umjerenijeg rasta realnog dohotka. Očekuje se nastavak rasta investicija nešto sporijim tempom nakon što se iscrpe sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dok će povlačenje sredstava iz drugih EU fondova nastaviti rasti.

Očekuje se smanjenje negativnog doprinosa neto izvoza rastu, s obzirom na to da će faktor konkurentnosti ograničavati rast cijena u turističkom sektoru.

Kao rizike za ove prognoze Komisija navodi mogućnost da bi rast plaća veći od očekivanog mogao povećati cjenovni pritisak i smanjiti troškovnu konkurentnost izvoznika. Osim toga, potencijalna uska grla u ponudi, posebno u građevinarstvu, mogu odgoditi apsorpciju sredstava EU.

Stopa nezaposlenosti bi trebala biti rekordno niska

Komisija predviđa da će se rast zaposlenosti usporiti tijekom prognoziranog razdoblja, s očekivanim godišnjim rastom od 2,1 posto u 2025., 1,5 posto u 2026. i 0,9 posto u 2027.

Nedostatak radne snage i dalje je značajan unatoč povećanom broju radnika izvan EU-a koji dolaze u Hrvatsku. Stopa nezaposlenosti trebala bi dosegnuti rekordno niske razine, ove godine 4,7 posto, sljedeće 4,5 posto, a 2026. 4,6 posto.

Inflacija bi ove godine trebala porasti na 4,3 posto s prošlogodišnjih 4 posto kako se ubrzava inflacija cijena energije i hrane, dok se inflacija usluga postupno smanjuje.

Prema procjenama Komisije ove će se godine deficit opće države povećati na 2,8 posto BDP-a s 1,9 posto u 2024. godini, potaknut snažnim rastom socijalnih naknada, posebno rashoda za mirovine, i snažnim prelijevanjem povećanja mase plaća u 2024. godini.

Javna ulaganja će izgubiti zamah 2027.

Prihodi od neizravnih poreza trebali bi se povećati nakon solidnog rasta nominalnog BDP-a, dok će izravni porezi imati koristi od razvoja zaposlenosti i plaća. Sljedeće godine proračunski deficit trebao bi porasti na 2,9 posto.

Rast BDP-a i zaposlenosti podržavaju rast poreznih prihoda uz fiskalne mjere, poput reindeksiranja poreznih razreda i odbitaka za osobni dohodak, kao i postupnog ukidanja izuzeća od zdravstvenih doprinosa za mlade radnike i ukidanja privremenog smanjenja stope PDV-a za prirodni plin, grijanje, pelete, drvnu sječku i ogrjevno drvo.

Što se tiče rashoda, uvođenje godišnjeg dodatka za umirovljenike dodatno će povećati rashode za mirovine, a javna ulaganja ostat će na rekordno visokim razinama, ali će 2027. izgubiti zamah, navodi Komisija.