EU je konačno razotkrila Vučića. Kakve će biti posljedice?
PERMANENTNO djelovanje srpskog predsjednika Vučića u cilju destrukcije i destabiliziranja regije manifestirano kroz lansiranje velikosrpskog projekta Srpski svet, po uzoru na Putinov Ruski svijet, otvoreno miješanje u unutarnje prilike Bosne i Hercegovine (kršenjem standarda definiranih Daytonskim mirovnim sporazumom) i Crne Gore (flagrantnom opstrukcijom demokratskih procesa, što je umalo dovelo do građanskih sukoba u zemlji) te potpuno odsustvo inicijative u vezi nagomilanih problema na Kosovu (nekooperativnost s međunarodnom zajednicom u slučaju istrage terorističkog napada u mjestu Banjska) iz temelja su uzdrmali uvjerenje EU birokracije da bi Vučić u konačnici mogao usvojiti europske agende i napraviti definitivni otklon od retrogradnih ideja i politika.
Međutim, europske institucije su i pored gore navedenog strpljivo čekale s oštrijom reakcijom. Vučićeva ambivalentna politika prema ratu u Ukrajini, neuvođenje sankcija Ruskoj Federaciji, što je u izravnoj suprotnosti s obvezama zemalja kandidata za prijem u EU (usuglašavanje vlastite s vanjskom politikom EU), te sklapanje sumnjivih vojnih aranžmana s kineskim partnerima samo su pojačali nepovjerenje i nezadovoljstvo.
Zapadnoj diplomatsko-obavještajnoj zajednici postalo je jasno da srpski predsjednik, bez obzira na korištenje pogodnosti iz partnerskog odnosa s EU i Sjedinjenim Državama, nema namjeru napustiti magistralni pravac političkog djelovanja determiniran sirovim nacionalizmom, tragikomičnom velikodržavnom idejom i autoritarizmom.
Kap koja je prelila čašu
Prijelomna točka koja je definitivno poslužila EU institucijama da javno iznesu otvorene optužbe na račun Vučićeve vladavine (po nekima neliberalne demokracije, a po većini promatrača opasne, destruktivne autokracije koja negira sve demokratske vrijednosti i načela) bili su parlamentarni, a posebno lokalni izbori u Beogradu održani sredinom prosinca 2023. godine.
Širok opseg očitih nepravilnosti, materijalni dokazi u vidu snimljenih i audiozapisa o izbornoj krađi, koje su prezentirale srpske oporbene stranke te kredibilne organizacije civilnog sektora, masovna migracija birača dovedenih na birališta u Beogradu iz drugih dijelova Srbije i susjednih zemalja (bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska), potaknuli su prosvjede oporbe i u konačnici oštru reakciju Europskog parlamenta. Naime, Europski parlament je 8. veljače ove godine usvojio rezoluciju kojom se poziva EU na obustavu financiranja Srbije ako srpske vlasti ne provedu njezine izborne preporuke te ako se otkrije da su počinile izbornu prevaru.
O čemu govori rezolucija Europskog parlamenta
U rezoluciji usvojenoj s 461 glasom za, 53 protiv i 43 suzdržana 8. veljače ove godine, Europski parlament ističe da su izbore održane 17. prosinca 2023. godine u Srbiji obilježili brojni proceduralni nedostaci. Među njima ukazuje se na "nedosljednu primjenu zaštitnih mjera tijekom glasanja i prebrojavanja glasova, česte slučajeve prenapučenosti, kršenje tajnosti glasanja i brojne slučajeve grupnog glasanja".
Također, zastupnici u Europskom parlamentu naglašavaju izostanak institucionalnog odgovora na ozbiljne sumnje da je stranka predsjednika Vučića bila umiješana u izbornu manipulaciju i zlouporabu, što, prema njima, "odražava nekažnjivost i osigurava nastavak te prakse u budućnosti". Europski parlament nadalje "osuđuje izostanak rezultata u procesuiranju i sankcioniranju izbornih prekršaja, uključujući teške optužbe za nezakonite manipulacije popisom birača i biračkim pravom, pritiske i zastrašivanja građana i izbornih kandidata, slučajeve korupcije, krivotvorenja potpisa građana, klijentelizma te nelegitimne i protupravne zlouporabe osobnih podataka građana".
Nedostatak medijskog pluralizma i suspenzija EU financiranja
Europarlamentarci eksplicitno i oštro ocjenjuju da je tijekom posljednjeg desetljeća, koje je obilježila vladavina predsjednika Vučića, u Srbiji prisutna permanentna erozija medijskih sloboda. Neovisni novinari i medijske kuće koje imaju kritički odnos prema vladajućoj eliti podvrgnuti su stalnim pritiscima i prijetnjama. Čak se ne preza ni od fizičkih napada na novinare i druge kritički nastrojene intelektualce, čime se sužava sloboda izražavanja i informiranja kao jednog od temeljnih ljudskih prava.
U tom kontekstu Europski parlament je u rezoluciji snažno osudio izostanak medijskog pluralizma tijekom predizborne kampanje na parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji. Većina režimskih medija (elektronskih s nacionalnim frekvencijama i tabloidnih, tiskanih medija) činili su propagandnu mašineriju dezinformiranja javnosti te "obilnog neetičkog i pristranog medijskog izvještavanja u korist vladajućih i predsjednika Vučića".
U konačnici europarlamentarci ističu kako bi pristupni pregovori sa Srbijom trebali napredovati samo ako zemlja ostvari značajan napredak u reformama vezanim za europsku agendu, uključujući punu provedbu izbornih preporuka Venecijanske komisije i Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). ",Ako srpske vlasti nisu voljne provesti ključne izborne preporuke ili ako rezultati istrage pokažu da su srpske vlasti bile izravno umiješane u biračku prevaru, zastupnici Europskog parlamenta pozivaju na suspenziju financiranja Srbije od Europske unije zbog teškog kršenja vladavine prava u vezi s izbornim procesom na recentno održanim parlamentarnim i lokalnim izborima."
Što bi suspenzija EU financiranja značila za Srbiju?
Gospodarske veze Srbije i Europske unije su supstancijalne prirode, što znači da je za Vučićevu vlast u ovom trenutku od krucijalnog značaja izbjeći izravnu konfrontaciju s blokom i nastaviti integracijski proces. Prema kredibilnim podacima Eurostata, u 2021. godini Europska unija je bila najveći trgovinski partner službenog Beograda, gdje je robna razmjena s EU činila 60 posto ukupne robne razmjene Srbije.
Srbija je, prema navedenoj statistici, u EU izvezla robu vrijednu 11.2 milijarde eura, a uvezla 21.8 milijardi eura, što je rezultiralo trgovinskim deficitom. Ovo je značajan pokazatelj koliko je gospodarstvo Srbije zapravo oslonjeno na tržište Europske unije. I ne samo to. Europska unija služi kao ključni izvor izravnih stranih ulaganja FDI za Srbiju. Tijekom 2022. i 2023. godine, tvrtke iz EU značajno su ulagale u Srbiju, potičući gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i prijenos tehnologije.
Vučićev pokušaj sjedenja na dvije stolice
Unatoč navedenom, Vučić se domaćoj publici, uz podršku propagandne mašinerije, pokušao prikazati kao "veliki strateg" koji balansira između Istoka i Zapada tako što je pokrenuo pregovore s kineskim vlastima o gospodarskoj i vojnoj suradnji. Nakon sklapanja Sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine (FTA), kineska je strana u prošloj godini izbila na drugo mjesto po vrijednosti izravnih stranih ulaganja (FDI) u Srbiju.
Zapravo, prava namjera beogradskog autokrata je bila pokazati kreatorima vanjskih agendi u Bruxellesu da Srbija ima opipljivu i kredibilnu alternativu Europskoj uniji. Prije Kine, ovu ulogu igrala je Ruska Federacija kroz nejasna ulaganja u energetsku i prometnu infrastrukturu te političko povezivanje temeljeno najvećim dijelom na ruskom stavu o neovisnosti Kosova, odnosno blokiranju njegovog prijema u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.
Prekid odnosa bio bi katastrofa za srpsku ekonomiju
Međutim, potencijalni prekid ekonomskih veza Srbije s EU imao bi dalekosežne katastrofalne posljedice po srpsko gospodarstvo izražene, prije svega, kroz njegovo odsijecanje od globalnih financijskih točaka, što bi uvjetovalo zaduživanje financijskog sektora po višim kamatnim stopama na međunarodnim financijskim tržištima. Time bi se dodatno opteretio velik javni dug, koji već i onako ozbiljno ugrožava normalno funkcioniranje države.
Srbija bi u ekstremnom scenariju potpunog prekida odnosa s EU izgubila pristup ključnoj financijskoj pomoći i tehničkoj podršci u programima socioekonomskog karaktera, infrastrukturnim projektima i projektima koji se odnose na osuvremenjivanje i izgradnju institucija. Dakle, riječ je o instrumentima za pretpristupnu pomoć ili EU IPA fondovima.
U trgovinskoj domeni ponovno uspostavljene carinske barijere i regulatorne prepreke za posljedicu bi imale smanjeni pristup europskim tržištima, što bi dalje vodilo degradaciji srpske izvozno orijentirane privrede bilo da je riječ o industriji ili poljoprivredi. Važno je napomenuti da je Srbija od 2003., zaključno s 2022. godinom, od Europske unije dobila više od 3.6 milijardi eura bespovratnog ili "poklonjenog" novca kroz različite programe za razliku od sredstava koja se dobivaju, na primjer, od Kine gdje je riječ o klasičnim zajmovima.
Ponavljanje izbora u Beogradu
Predsjednik Srbije je, svjestan prethodno navedenog, nakon rezolucije Europskog parlamenta u posljednjem trenutku ipak donio odluku o održavanju novih izbora u Beogradu i dalje odbijajući priznati izbornu krađu te je istražiti objektivno i nepristrano. "Želimo poštivati demokratske norme na bolji i širi način od onih koji su nam upućivali kritike u proteklom razdoblju. Predstavnici opozicije dobili su sve što su tražili u svojim zahtjevima, a ako SNS izgubi na lokalnim izborima, čestitat ćemo onima koji dobiju više glasova", kazao je Vučić.
Kako bi ovaj manevar srpskog predsjednika bio jasniji, potrebno je istaknuti da je u međuvremenu Marko Đurić, bivši veleposlanik Srbije u Sjedinjenim Državama i najbliži Vučićev suradnik, za koga se naširoko špekulira da bi mogao biti ministar vanjskih poslova ili čak i premijer u budućoj srpskoj vladi, fotografiran s Milanom Radoičićem, a zajednička slika je objavljena na internetu. Radoičića, također bliskog suradnika srpskog predsjednika, traži Interpol, a nalazi se i pod sankcijama Sjedinjenih Država zbog napada u mjestu Banjska na Kosovu, u rujnu prošle godine. Dakle, Vučić bez dvojbe nastavlja gdje je stao.
Po mom dubokom uvjerenju, očiti zaokret u pristupu zapadnih institucija i dužnosnika prema djelovanju srpskog predsjednika u regiji može proizvesti pozitivne rezultate jedino ako bude konzistentan i sveobuhvatan. U suprotnom, teško je očekivati da će ad-hoc rješenja, pa makar se radilo i o rezolucijama Europskog parlamenta, promijeniti stavove građene tijekom dugog niza godina na retrogradnim i destruktivnim političko-ideološkim matricama. Riječ je o istim onim matricama djelovanja koje perspektivu regije vide na dijametralno suprotnoj poziciji od one proistekle iz njenih povijesnih i prirodnih determinanti.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati