EUROPSKI parlament je ovih dana izglasao obvezujuća pravila o transparentnosti plaća u pokušaju rješavanja rodnog jaza u plaćama diljem EU. Riječ je o odluci koja može imati dalekosežne posljedice na rodnu ravnopravnost na tržištu rada, a mogla bi promijeniti i kulturu tajnovitosti koja inače u Hrvatskoj vlada u vezi s plaćama.

427 glasova je bilo za, 79 protiv i 76 suzdržanih, što pokazuje da ova odluka ima široku podršku među eurozastupnicima.

Direktiva će izvršiti pritisak na poslodavce da uvedu rodnu ravnopravnost u plaćanja

Direktiva će izvršiti pritisak na poslodavce, koji će sada morati preuzeti veću odgovornost u pogledu transparentnosti plaća i ispravljanja nejednakosti temeljenih na rodu. Prema novim pravilima, poslodavci će zaposlenicima morati omogućiti pristup informacijama o tome kako određuju plaće prema rodu.

Strukture plaća za usporedbu razina plaća morat će se temeljiti na rodno neutralnim kriterijima i uključivati ​​rodno neutralne sustave ocjenjivanja i klasifikacije poslova. Oglasi za slobodna radna mjesta i nazivi poslova morat će biti rodno neutralni, a procesi zapošljavanja morat će se voditi na nediskriminirajući način.

Ako izvještaji o plaćama budu pokazivali rodnu razliku u plaćama od najmanje 5 posto, poslodavci će morati provesti zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika. 

Države članice morat će uvesti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće kazne, poput novčanih kazni, za poslodavce koji budu kršili pravila. Radnik koji je zbog povrede pretrpio štetu imat će pravo na naknadu štete. Prvi put intersekcijska diskriminacija i prava nebinarnih osoba uključeni su u opseg novih pravila.

Dvije mlade feministice bile su ključne za prolaz ove direktive u Europskom parlamentu

"Ovo je povijesni trenutak, ne samo zato što su ti alati i mehanizmi veliko postignuće već i zato što se time šalje poruka svijetu. To pokazuje kako može izgledati zakonodavstvo kada imate dvije mlade feministice koje vode politiku", kazala je članica Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Kira Marie Peter-Hansen, jedna od dvije izvjestiteljice u vezi ove direktive.

"Ponosna sam što smo ovom direktivom prvi put u europskom zakonodavstvu definirali intersekcionalnu diskriminaciju i uključili je kao otegotnu okolnost pri određivanju kazni", naglasila je njena kolegica Samira Rafaela iz Belgije. "Ovaj je zakon progresivan, moderan, feministički, liberalan, intersekcionalan", naglasila je.

Zemlje članice moći će novčano kazniti poslodavce koji krše nova pravila, a radnici će imati pravo na naknadu, stoji u zakonu. Usvojenu direktivu, koju je Europska komisija predložila u ožujku 2021., sada će ovog proljeća morati službeno usvojiti Vijeće EU. Članice će tada imati tri godine da unesu pravila u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Prepoznavanje nebinarnih osoba

Direktiva također prepoznaje osobe koje se identificiraju kao nebinarne. "Ovo je revolucionarna vijest. To je prvi put u povijesti zakonodavstva EU da smo prepoznali nebinarne osobe i da će intersekcijska diskriminacija postati otegotan čimbenik", rekla je Rafaela za Politico.

Novousvojena direktiva također će stati na kraj diskriminaciji pri zapošljavanju jer zabranjuje poslodavcima da kandidata pitaju o prethodnim plaćama i obvezuje ih da navedu raspon plaća za radno mjesto na koje se kandidati prijavljuju.

Žene u prosjeku zarađuju oko 13 posto manje od muškaraca u EU iako su teoretski jednake plaće garantirane u ugovorima EU od stvaranja Europske ekonomske zajednice 1957. godine. Tajnost plaćanja bit će zabranjena; ne bi smjeli postojati nikakvi ugovorni uvjeti koji ograničavaju radnike da otkriju svoje plaće ili da traže informacije o istim ili drugim kategorijama plaće radnika.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Što se tiče pitanja vezanih uz plaće, teret dokazivanja prebacit će se s radnika na poslodavca. U slučajevima kada radnik smatra da načelo jednake plaće nije primijenjeno i iznese slučaj pred sud, nacionalno bi zakonodavstvo trebalo obvezivati ​​poslodavca da dokaže da nije bilo diskriminacije.

Kada je riječ o Hrvatskoj, prema podacima iz još neobjavljenog izvještaja pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022., stvari stoje ovako: prosječna bruto plaća muškaraca iznosila je 1428 eura, a žena 1329, što je oko 100 eura ili 6.9 posto manje. 

No prosjek uvijek zvuči bolje: u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi ta razlika je 23 posto, a isto toliko iznosi u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja. U trgovini na veliko i malo muškarci imaju 18 posto veću plaću, a računalni programeri u prosjeku zarađuju 13 posto više.

Kritičari, pak, kažu da će direktiva dovesti do općeg smanjivanja plaća jer će poslodavci smanjivati plaće muškarcima kako bi tako postigli rodnu ravnopravnost.

Vedrana Pribičević: Transparentnost plaća je jednostavan i intuitivan instrument

Za komentar ove teme pitali smo ekonomisticu Vedranu Pribičević sa Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment. "Donošenje zakona o transparentnosti plaća čini se kao primamljiv instrument za smanjenje razlika u plaćama između žena i muškaraca, posebice zato što je jednostavan i intuitivan", kaže ona.

Pribičeveić ističe da su istraživanja OECD-a pokazala da više od 80 posto razlike u plaćama između žena i muškaraca otpada na razlike unutar poduzeća u kojem rade, što znači da su žene plaćene manje od muškaraca za iste poslove.

"Ne čudi da je legislativa usmjerena na to da skine veo tajne s plaća unutar istog poduzeća te da omogući radnicima i radnicama usporedbe s kolegama sličnih pozicija", kaže. 

"To ne znači nužno da ćemo odjednom znati sve plaće svih radnika u Republici Hrvatskoj jer zakonodavac ne može tvrtku natjerati da objavi sve plaće javno ako ona to sama ne želi, ali isto tako tvrka više neće moći ničime zaustaviti radnike da svoje plaće javno objave ako žele niti ih ikako kazniti ako to naprave", objašnjava ova ekonomistica.

Digitalne platforme na kojima će se moći doznati iznosi plaće

Pribičević predviđa da bi to u budućnosti moglo voditi stvaranju digitalnih platformi, na kojima bi radnici mogli slobodno objaviti svoju plaću skupa sa svojom pozicijom, bez bojazni od poslodavaca, te se usporediti i s kolegama u drugim poduzećima. 

"Korist od toga bi imali i poslodavci jer bi znali kakve plaće i uvjete nude drugi te koliko više moraju ponuditi da bi privukli radnike", dodaje.

"Već sada postoje platforme na kojima je moguće objaviti plaću, ali anonimno, pa će ovaj zakon ukloniti svaku prepreku tome da javno kažemo koliko smo plaćeni i da to pravo nikako ne može biti dokinuto ugovorom o radu", napominje Vedrana Pribičević.

Kako će to utjecati na tržište rada i poslovanje? 

"Pravodobna informacija o tome kolike su plaće za koje poslove i u kojim sektorima mnogim ljudima može promijeniti životne planove po pitanju obrazovanja i usavršavanja te ih motivirati na nastavak školovanja", kaže.

"Istodobno, ljudi će početi propitivati i najviše plaće u svojim poduzećima, koliko su iste opravdane poslovnim rezultatima kompanije i kompetencijama menadžera", dodaje.

Što kažu studije iz Danske i Ujedinjenog Kraljevstva?

U zadnje četiri godine objavljene su tri studije koje pokrivaju ovu tematiku: jedna za Dansku i dvije za Ujedinjeno Kraljevstvo, a obje su zaključile da po uvođenju transparentnosti unutar tvrtke, čak i pod prijetnjom sankcija onima koji se ne pridržavaju i uz visoku javnost kampanje koja je promjenu pratila u medijima, efekt smanjenja razlika u plaćama postoji, ali je doista malen. 

"Ironično je i to što većina smanjenja razlika u plaćama ne dolazi od povećanja plaća ženama, nego od smanjenja plaća muškarcima. U svjetlu navedenog, moguće je zaključiti da ova legislativa nikako nije panacea koja će riješiti problem razlika u plaćama, ali može biti dobra početna točka", kaže Pribičević.

Balans između privatnog i poslovnog života

"Svakako vrijedi razmisliti i o mjerama kako zaposlenim ženama olakšati napredak u karijeri koji vodi višim plaćama, naći načine na koje bi se neplaćeni rad kod kuće, što danas predominantno rade žene, bolje raspodijelio među partnerima, što, naravno, uključuje i skrb o djeci.

Treba usmjeriti pažnju poslodavaca na mjere koje poboljšavaju balans između poslovnog i privatnog života omogućavajući ambicioznim ženama da rade više i zarađuju više ako žele", poručuje Vedrana Pribičević.