EUROPSKA komisija predstavila je danas akcijski plan za željeznice velikih brzina kojim se utvrđuju koraci za poboljšanje prekograničnih i dalekih putovanja vlakom diljem Europe.

"Novi akcijski plan za brze željeznice utvrđuje korake koji su nam potrebni za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane europske željezničke mreže do 2040.", izjavio je Raffaele Fitto, izvršni potpredsjednik Europske komisije.

Vlak kao alternativa kraćim letovima

Dovršetkom brzih željezničkih veza između glavnih gradova Europske unije putnici bi trebali dobiti privlačnu alternativu letovima na kraćim relacijama i dugotrajnim putovanjima automobilom.

Prema procjenama Komisije, dovršetak planirane mreže velikih brzina TEN-T do 2040. godine zahtijevat će oko 345 milijardi eura ulaganja. Ambicioznija verzija mreže, s brzinama znatno iznad 250 km/h, mogla bi doseći trošak od 546 milijardi eura.

Takva ulaganja nije moguće financirati samo javnim novcem, upozorava Komisija, pa će biti potrebna privatna ulaganja te zajmovi i jamstva financijskih institucija poput Europske investicijske banke (EIB) i nacionalnih razvojnih banaka.

TEN-T mreža uključuje i Hrvatsku

Plan se nadovezuje na postojeću transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), predviđajući povezivanje glavnih čvorišta pri brzinama od 200 km/h i više.

Prema Uredbi TEN-T iz 2024., Hrvatska je, uz postojeća dva prometna koridora — Mediteranski koridor i Rajna–Dunav, dodatno uvrštena u još dva: Baltičko more–Jadransko more i Zapadni Balkan–Istočni Mediteran.

Uredbom je obuhvaćena željeznička infrastruktura do Splita, a luke Split i Ploče postale su dio osnovne mreže TEN-T-a.

Putovanje Zagreb–Budimpešta bit će kraće za gotovo dva sata

Prema projekcijama Komisije, nova mreža značajno će skratiti vrijeme putovanja diljem Europe:

• iz Zagreba u Budimpeštu – 4 sata i 15 minuta umjesto sadašnjih 6 sati,
• iz Berlina u Kopenhagen – 4 sata umjesto 7,
• iz Sofije u Atenu – 6 sati umjesto 13 sati i 40 minuta.

Nejednaka razvijenost željezničkih pruga

Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas upozorio je da je 12.000 kilometara brzih željezničkih pruga danas koncentrirano u tek nekoliko država članica – Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Njemačkoj – dok su srednja i istočna Europa slabo povezane.

"To se mora promijeniti", poručio je Tzitzikostas.