DVIJE srednjovjekovne tvrđave stoje jedna nasuprot drugoj s obje strane rijeke Narve, koja na istočnom rubu Europe razdvaja Estoniju od Rusije. Nekadašnji simbol suradnje, "Most prijateljstva" koji povezuje dvije snijegom prekrivene obale, na estonskoj je strani ojačan redovima bodljikave žice i protutenkovskim preprekama poznatima kao "zmajevi zubi".

Neki strahuju da bi ovaj pogranični grad s više od 50.000 stanovnika, u kojem žive Estonci, Rusi i osobe bez državljanstva nakon raspada Sovjetskog Saveza, mogao biti sljedeća meta Vladimira Putina, piše France 24.

Prijelaz zatvoren

"Ime mosta je pomalo ironično", rekao je za AFP Eerik Purgel, regionalni šef granične policije u Narvi, gradu u kojem se pretežno govori ruski. Na estonskoj strani mosta, uz estonsku i zastavu Europske unije, na vjetru se vijori i zastava NATO-a.

Ljudi su nekada u automobilima čekali u redu kako bi prešli rijeku Narvu radi kupovine i posjeta rodbini u Rusiji. Danas je prijelaz zatvoren za promet, a putnici pješice vuku svoju prtljagu. "Možda mosta uopće ne bi trebalo ni biti", rekao je Purgel.

Dok se rat Moskve protiv Ukrajine približava četvrtoj godišnjici, raspoloženje u Narvi je sumorno. "Ovdje na rubu Europe rat se osjeća drugačije", izjavila je gradonačelnica Katri Raik. "Rusiju vidimo preko granice svaki dan. Svi razmišljamo o tome što slijedi", dodala je u nedavno obnovljenoj gradskoj vijećnici iz 17. stoljeća, okruženoj tmurnim zgradama iz sovjetskog doba.

Najteže razdoblje

Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Estonija je, zajedno s ostalim baltičkim državama Latvijom i Litvom, pojačala svoju obranu. Estonska vojska je malobrojna. Ministarstvo obrane navodi da se za obranu zemlje može rasporediti nešto manje od 44.000 vojnika, uz oko 2000 vojnika iz savezničkih zemalja NATO-a stacioniranih u zemlji.

Estonske vlasti također su pokušale poboljšati nacionalnu sigurnost drugim mjerama. Ukinule su pravo glasa Rusima i stanovnicima bez državljanstva na lokalnim izborima te uvode nastavu na estonskom jeziku u desecima škola.

Te su reforme teško pogodile Narvu, u kojoj se govori ruski. Promjene, u kombinaciji s visokom nezaposlenošću, rastućim cijenama energenata, prekidom veza s Rusijom i strahom od sukoba, pojačale su napetosti u pograničnom gradu.

"Ovo je najteže razdoblje u našoj povijesti u posljednjih 40-ak godina", rekao je Mihhail Stalnuhhin, predsjednik gradskog vijeća, osuđujući politiku usmjerenu na govornike ruskog jezika. "Sve to pogoršava neprestano pričanje o ratu, ratu, ratu, ratu, ratu. Ljudi prolaze kroz vrlo tešku moralnu, ekonomsku i socijalnu situaciju."

Podijeljeni identiteti

U Narvi otprilike polovicu stanovnika čine Estonci, trećina ima rusko državljanstvo, a oko 7000 ljudi je bez državljanstva. Strateški smješten gradom su u prošlim stoljećima vladali Danci, Nijemci, Rusi, Šveđani i Estonci.

Veći dio povijesne barokne jezgre uništen je tijekom Drugog svjetskog rata, a pod sovjetskom vlašću Narva je postala grad u kojem se pretežno govori ruski. Trideset i pet godina nakon što je Estonija stekla neovisnost, Narva se još uvijek bori sa svojim identitetom.

Vladimir Aret, 32-godišnji hotelski menadžer i član gradskog vijeća, kaže da se mnogi u Narvi osjećaju zarobljeni između dva svijeta. "Ja sam Europljanin, ali ponekad se šalimo da ne razumijemo što je naša domovina", rekao je.

Dok se mnogi, uključujući Areta, smatraju estonskim domoljubima, neki hvale Putina. Dio stanovnika Narve govori samo ruski, gleda rusku televiziju i osjeća nostalgiju za sovjetskom prošlošću.

"Rusofobno ludilo"

Rusija redovito kritizira estonsku vladu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova u izvješću objavljenom u prosincu osudilo je "rastuće rusofobno ludilo Estonije" i "neonacističku" politiku vlasti. Ministarstvo je u svom izvješću o pravima Rusa u inozemstvu također navelo da je velik broj osoba bez državljanstva u Estoniji ozbiljan problem.

Neki podržavaju stajalište Moskve. "Mi, govornici ruskog jezika, diskriminirani smo", rekla je žena u srednjim pedesetima, želeći ostati anonimna iz straha od posljedica. Olga Kolesnikova, 64-godišnjakinja bez državljanstva, ne slaže se.

"Ne osjećam se zapostavljeno", rekla je umirovljena pekarica, dodajući da je troje od njezino četvero djece estonski državljanin. Aleksandr Gruljov, 59-godišnji građevinski radnik, kaže da čak razmišlja o odricanju od ruskog državljanstva. "Ovdje nitko nikoga ne tlači", dodao je.

Savršena prilika za propagandu

Njemački politolog Carlo Masala smatra da je ukidanje prava glasa ruskim državljanima na lokalnim izborima u Estoniji "savršena ulazna točka za rusku propagandu". Kao i u Donbasu u istočnoj Ukrajini, "Rusija može tvrditi da su prava njezinih manjina koje žive u inozemstvu ugrožena, što joj daje izgovor da ih zaštiti, ako je potrebno i vojnim sredstvima", rekao je za AFP.

U svojoj bestseler knjizi "Ako Rusija pobijedi: Scenarij", on zamišlja ruske trupe kako 2028. zauzimaju Narvu kako bi pokrenule širi napad na baltičke države i izazvale mogući kolaps NATO-a. Prema takvom scenariju, ruske bi trupe osvojile Narvu u roku od nekoliko sati, potpomognute "dijelovima lokalnog civilnog stanovništva", koje bi prije napada bilo opskrbljeno lakim naoružanjem i strojnicama.

Masala je za AFP rekao da bi i nekoliko drugih gradova sa značajnim ruskim zajednicama, uključujući Kirkenes u Norveškoj i Daugavpils u Latviji, također moglo biti ranjivo na mogući ruski napad. Ruska invazija na Ukrajinu stavila je političke simpatije estonskog stanovništva koje govori ruski u središte pozornosti.

"Spremni smo"

Istraživanje iz 2023. godine o ruskojezičnoj manjini u zemlji postavilo je pitanje: "Hoće li podržati državu u slučaju rata, moguće protiv Rusije?". Prema rezultatima, 65 posto estonskih govornika ruskog jezika izjavilo je da su "uglavnom ili definitivno domoljubi Estonije", dok je 28 posto reklo da "uglavnom ili definitivno nisu".

Jelisei Solovjov zna kome je odan. Ovaj 18-godišnji pripadnik Kaitseliita, dobrovoljne nacionalne obrambene organizacije, odjeven u vojnu odoru, već zna kopati rovove i pucati. "Spremni smo braniti svoju zemlju, ne bojimo se", rekao je. Analitičar Masala kaže da Narva danas nalikuje "tvrđavi". "To bi vojnu akciju učinilo mnogo težom nego što bi bila prije nekoliko godina."

Čelnici estonske granične policije odbacuju ideju da je Narva posebno osjetljiva na napad Moskve. Egert Belitsev, šef državne granične službe, ističe da i Berlin ima veliku rusku populaciju. S takvim izgovorom, "mogli biste napasti i Berlin", rekao je. Na graničnom prijelazu u Narvi, Purgel je bio prkosan. "Ovo je naš grad, branit ćemo ga svojim životima", poručio je.