EPIDEMIOLOGINJA Goranka Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Novom danu na N1 televiziji komentirala je pandemiju koronavirusa u Hrvatskoj, a pojasnila je i što točno znače statistički podaci koje Stožer svakodnevno objavljuje.

Unatoč novim mjerama koje su trebale spriječiti širenje virusa, brojke i dalje ne padaju.

"Koliko će mjere biti uspješne, ovisi o tome koliko ćemo se mi tih mjera pridržavati. Za očekivati je da za 15 dana do tri tjedna primjećujemo značajniji pad novozaraženih i da tu krivulju koja je u rastu prelomimo. Što se tiče hospitaliziranih i smrtnih ishoda, tu poboljšanja u smislu smanjenja, nažalost, moramo čekati još duže jer oni uvijek kasne", pojasnila je Petrović.    

Post-covid

Petrović je navela da oporavak kod nekih osoba može potrajati i nekoliko mjeseci.

"Od covida-19, i to teških oblika, obolijevaju i mlađe osobe koje nemaju kronične bolesti. Nasreću, to ne završava smrtnim ishodom. Međutim, i oni završavaju na tim visokim protocima kisika, pa mogu čak i na respirator i mehaničku ventilaciju. Njihov oporavak traje izvjesno vrijeme. Sve više se govori o tom post-covid stanju koje je prisutno i u mlađih osoba kojima treba i po par mjeseci da se oporave od teškog oblika bolesti koju su imali", kazala je Petrović i navela s čime se susreću te osobe.

"Imaju taj neki osjećaj malaksalosti, opće iscrpljenosti, bolovi u mišićima i zglobovima, ponekad povišenih temperatura, a ono što zabrinjava je da i jedan dio osoba koje su imale blaže oblike ima promjene i u središnjem živčanom sustavu i na srcu."

"Veliki broj oboljelih, oko 80%, ima jako blage kliničke slike, a tih preostalih 20% ima teške kliničke slike. Te teške kliničke slike ne nastupaju odmah pri pojavi prvih simptoma, nego u drugom tjednu bolesti i pripisuju se najvećim dijelom imunološkom odgovoru na virus. Kad nastupe te komplikacije, ustvari te osobe najčešće nisu zarazne, ali imunološki sustav pretjerano reagira, stvaraju se poremećaji koji dovode do urušavanja općeg stanja organizma", objasnila je Petrović.

Dodala je da nije moguće predvidjeti tko će imati težu kliničku bolest, ali većem riziku su izložene starije osobe i oni koji imaju neke kronične bolesti.

Kako Stožer računa broj zaraženih?

Petrović se osvrnula i na brojke koje Nacionalni stožer civilne zaštite svakodnevno objavljuje i detaljno pojasnila kako računaju udio pozitivnih u broju zaraženih.

"Kontinuirano pratimo broj novozaraženih koji su testirani tog dana. Ako među novozaražene pribrojimo još i osobe koje su prije testirane i bile pozitivne i sad se iz nekog razloga opet testiraju i tu pribroje, onda bi nam taj udio padao na oko 20%. Ako gledamo samo osobe koje su prvi put pozitivne, onda je, nažalost, taj postotak već tjednima preko 30%, najčešće oko 35%", pojasnila je Petrović.

Navela je i u kojem se slučaju pojedinci ponovno testiraju.

"To je jedan dio zdravstvenih djelatnika, socijalnih radnika, korisnici domova koji trebaju negativan nalaz da bi se iz bolnice prebacili u dom za starije. Ako su oni pozitivni, onda se oni u više navrata retestiraju do dobivanja negativnog nalaza i to je taj dio retestiranih pozitivnih koji ne bi smio ući u ovaj matematički izračun jer to nisu novozaraženi, nego su pozitivni za koje znamo od prije", kazala je Petrović.

Kako se ponašati u vrijeme blagdana?

Govoreći o nadolazećim blagdanima, Petrović je istaknula da je nužno pridržavati se mjera u to vrijeme zbog nepovoljne epidemiološke situacije.

"Ulazimo u izrazito nepovoljan period s obzirom na to da nam dolazi vrijeme blagdana koje nama tradicionalno predstavlja vrijeme kad se puno više družimo. Nažalost, sad smo u tako nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji da je to jednostavno isključeno, odnosno nije poželjno."

Petrović je dala i neke upute kako se ponašati u predstojećim danima ako želimo posjetiti nekoga tko je u rizičnoj skupini za vrijeme blagdana.

"Poželjno je da za vrijeme predstojećih blagdana smanjimo broj kontakata i da se ograničimo na "socijalne mjehuriće", gdje ćemo si odabrati nekoliko osoba koje imaju otprilike isti rizik izloženosti, i da nemamo kontakt s drugim osobama. Ako se odlučimo posjetiti nekoga koga dugo nismo vidjeli, ECDC preporučuje da se prije toga stavimo na 10 do 14 dana u dobrovoljnu karantenu, da nemamo rizične kontakte i nakon te karantene, pod uvjetom da nismo razvili nikakve simptome, posjetimo tu osobu. Moramo biti svjesni da toj osobi to može biti posljednji posjet, nažalost, ako otiđemo u posjetu, a zaraženi smo."

Štite li maske?

Od početka pandemije bilo je nekih oprečnih stavova o tome koliko nas maske štite od koronavirusa.

"Čak i ako osoba oboli, količina virusa koju će primiti je manja i vjerojatno će imati blaži oblik bolesti nego da osobe ne koriste masku. Maska definitivno smanjuje količinu virusa u cirkulaciji među osobama koje nose masku", istaknula je Petrović.