Foto: FAH, 123 rf

U KLINICI za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" trenutno je hospitalizirano osmero pacijenata zaraženih mišjom groznicom. Najveći broj bolesnika zarazio se na području Medvednice, a manji broj na području Siska, Ivanić Grada, Samobora, Gornje i Donje Stubice. No nakon posjeta Sljemenu tijekom vikenda, ne možete odmah znati jeste li zaraženi, budući da inkubacija može trajati i do 40 dana, iako se najčešće prvi simptomi pojavljuju u roku od 10 do 14 dana.

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). Vezana je uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca.

Da je u Hrvatskoj opet nakon 3 godine pauze zavladala epidemija mišje groznice, Indexu je potvrdila prof.dr.sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. Posljednja epidemija zabilježena je 2014. godine kad se mišjom groznicom zarazilo preko 200 osoba, kako doznajemo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Pacijentu može doći do zatajenja bubrega

Klinika za infektivne bolesti ove je godine već dijagnosticirala ovu bolest kod gotovo 40 osoba.

"Zaprimili smo ukupno 25 oboljelih od sporne bolesti, dok smo istu dijagnosticirali kod još 13 pacijenata koji leže u drugim bolnicama", rekla je u razgovoru za Index prof.dr.sc. Alemka Markotić.

Oni s blažim simptomima u bolnici provedu 10 dana, dok oni s težim u bolnici borave i do mjesec dana. Na sreću, kaže dr. Markotić, u Hrvatskoj većina ima blaži oblik bolesti, pa je smrtnost ispod 1 posto.

"Ova bolest započinje s općim simptomima kao što su povišena temperatura, glavobolja i loše opće stanje. Nakon toga slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom, povraćanjem i proljevom, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

U težim slučajevima dolazi do smanjenog mokrenja ili čak do prestanka mokrenja, a u tom slučaju pacijenti moraju par dana na dijalizu. Potom dolazi do obilnog mokrenja, pri kojem izluče do 16 litara urina. Nakon toga slijedi faza oporavka.

Bolest kod nekoga može ostaviti blaže posljedice, a kod nekih može doći do povišenog krvnog tlaka ili smanjene funkcije bubrega, pa preporučujemo bolesnicima da se obavezno jave jednom godišnje na opću kontrolu", rekla nam je dr. Markotić.

Jedino je nema na obali

U onim najtežim slučajevima koji su, kako kaže, u Hrvatskoj iznimno rijetki, može doći do zatajenja bubrega, šoka i smrti. Epidemije se, napominje, javljaju ciklično, a do njih dolazi kad tijekom jeseni bude puno žireva bukve pa glodavci imaju mnoštvo hrane na raspolaganju.

"Oni su prenosioci bolesti koji izlučuju virus u prirodu, ali ne treba stoga izbjegavati odlaske u prirodu, već se u njoj treba odgovorno ponašati. Virus mišje groznice prenosi se udisanjem prašine. Najviše je ima na Medvednici, ali i u cijeloj Hrvatskoj, osim na obali.

Prilikom boravka u prirodi potrebno je dobro prati ruke, dezinficirati ih. Osobito mogu biti ugroženi pušači koji prljavim rukama dodiruju lice. Isto tako, ako se beru šumski plodovi, treba ih jako dobro oprati. Ne dirati gnijezda glodavaca, ne ležati na zemlji, ne valjati se po zemlji", kazala nam je dr. Markotić.

Za kraj je dodala kako su se prvi slučajevi zaraze mišjom groznicom, koja se ne prenosi s osobe na osobu, pojavili krajem prosinca, dok od siječnja raste broj zaraženih.

Epidemiologinja s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Iva Pem Novosel u razgovoru za Index je kazala da od mišje groznice obolijevaju uglavnom odrasli u dobi od 20 do 50 godina.

"Ono što je interesantno je to da nismo zabilježili da su njome zaražena djeca. Najmlađe dijete koje je bilo zaraženo bilo je staro oko 14 godina. Djeca su očito, radi svog imuniteta, otpornija na ovu bolest", rekla nam je dr. Pem Novosel.

Evo što ne smijete u prirodi

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira. U prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine).

HZJZ savjetuje da se prilikom boravka na otvorenom ne sjedi i ne leži izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi. Tijekom boravka u prirodi potrebno je čuvati hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.

Ne ostavljati ostatke hrane i druge otpatke u prirodi, ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava te ne dirati gnijezda glodavaca, kao ni uginule glodavce bez rukavica i maske.

Što se tiče čišćenja zatvorenih prostorija u kojima je moguće da su bili glodavci, preporučuje se da se nosi zaštitna maska, da se ne mete ni usisava, već da se prilikom čišćenja koristi mokra krpa i klorni ili alkoholni dezinficijens, kako bi se izbjeglo dizanje prašine.