ENGLESKA Wikipedia je kao jedan od događaja koji se dogodio na današnji dan istaknula završetak Operacije Miljevci nakon neuspješnog protunapada snaga Republike Srpske Krajine. Riječ je o operaciji koja je 21. lipnja 1992. godine započela kao odgovor na konstantno neprijateljsko kršenje primirja, granatiranje Šibenika i šibenskog zaleđa te zlostavljanje civila koji su ostali na miljevačkom području.

U akciji su sudjelovali pripadnici 113. šibenske i 142. drniške brigade Hrvatske vojske, a potporu su im pružali topništvo 141. brigade HV-a te snage 72. bojne Vojne policije. Nakon što je prethodno oslobođen Nos Kalik, koji je bio predvorje Miljevačkog platoa, moglo je krenuti oslobađanje miljevačkih sela.

Nos Kalik, selo s pretežno srpskim stanovništvom, oslobođeno je 2. ožujka u sklopu akcije koju su predvodili diverzantski vod i jedna satnija 113. brigade. Srbi su pokušali vratiti selo vojnim putem, pa čak i pregovorima osigurati povlačenje hrvatskih snaga, ali nisu u tome uspjeli. 

Pokrenuta na inicijativu samih zapovjednika

Međutim, problem hrvatskoj strani je predstavljala činjenica da su Srbi još uvijek kontinuirano granatirali Šibenik, Skradin i cijelu šibensku bojišnicu. Dodatno, Srbi su minirali i palili kuće Miljevačkog platoa i terorizirali ostatak hrvatskog stanovništva. Tada je donesena odluka da se krene u operaciju oslobođenja miljevačkih sela. 

Specifičnost ove akcije jest činjenica da je provedena bez uobičajene topničke pripreme i bez sudjelovanja gardijskih brigada. Ključnu ulogu su odigrali izvidnici, a neprijatelj je poražen poslije žestokih borbi. Operacija je pokrenuta na inicijativu samih zapovjednika. 

U 24 sata oslobođeno je sedam većih sela i više zaseoka, u kojima je živjelo oko 1300 stanovnika. U razdoblju od 17. do 20. lipnja na Miljevački plato ubačene su dvije manje izvidničke skupine. U noći s 20. na 21. lipnja ubačeno je još nekoliko borbenih skupina. 

Srpske snage pokušale neuspješan protunapad

Nakon što je jedna od tih skupina otkrivena, počeo je sukob, i to bez ikakve paljbene pripreme. Hrvatske snage su tijekom noći uspjele presjeći telefonske žice i na taj način prekinuti komunikacijske veze između postrojbi neprijatelja i vojarne Trbounje.

Posljednje selo oslobođeno je u jutarnjim satima 22. lipnja. Istog dana su pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a i Europske zajednice pokrenuti pregovori o prekidu vatre, ali bez ikakvih rezultata. Srpske snage su 23. lipnja izvele protunapad s osam tenkova, četiri oklopna transportera i pješaštvom.

Hrvatske snage su zaustavile protunapad, pritom uništivši dva neprijateljska tenka. Vijeće sigurnosti UN-a ubrzo je izdalo Rezoluciju 762 koja osuđuje akciju i traži povlačenje hrvatskih snaga na početne položaje, ali Hrvatska odbija to učiniti. 

General Petar Šimac je nakon završetka akcije naredio da se hrvatski vojnici povuku, iako su neprijatelja već potjerali dublje prema Drnišu. Pretpostavlja se da je Šimac prenosio naredbu iz Zagreba. Međutim, zapovjednik akcije je odbio poslušati naredbu. 

Josipović odlikovao sudionike

"Bili smo svjesni da bi u slučaju povlačenja stradanja bila još veća, pa je 23. lipnja došlo do protuudara Torbičinih vojnika. Uspjeli smo zadržati oslobođeni teritorij, a onda su počeli pregovori o predaji tijela neprijateljskih vojnika", izjavio je kasnije brigadir Kruno Mazalin. 

Povodom 20. obljetnice oslobođenja Miljevaca predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Ivo Josipović donio je odluku da se zapovjedništvu i sudionicima akcije dodijeli Povelja Republike Hrvatske za iznimno uspješno izvedenu akciju u lipnju 1992. godine. Bio je to prvi put da su vlasti odale priznanje sudionicima akcije. 

Prošle godine je povodom 30. obljetnice akcije Miljevci u miljevačkom zaseoku Drinovci 21. lipnja svečano otkriveno spomen-obilježje poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, a polaganjem vijenaca počast su odala brojna izaslanstva.