"BOJIM se da pada cijena neće biti. Jedino što se može postići je sporiji rast cijena. Okolnosti idu u prilog rasta", rekla je za Hrvatski radio profesorica Marijana Ivanov s Katedre za financije EFZG-a.

"Ljudi si ne mogu dopustiti svaki petak bojkot trgovina"

Kaže kako rast cijena energenata i visoka potražnja ne mogu biti preduvjet za pad cijena. Ustvrdila je kako se želja za bojkotom trgovačkih lanaca gasi te da smo toga trebali biti svjesni. "Mislim da se gasi i da smo toga bili svjesni od početka. Ljudi si ne mogu dopustiti svaki petak bojkotirati trgovine. Vrijeme je najoskudniji resurs i ljudi kupuju kad im treba, kad mogu i kad stignu", rekla je.

"Prvi dan bojkota smo svi bili isti. I oni s jako visokim plaćama, oni sa srednjima i umirovljenici. Tada je postojalo jedinstvo i svi potrošači su se digli na noge. Sada interes polako pada", kazala je.

"Cijene će rasti"

Komentirala je i vladinu uredbu o ograničavanju cijena 70 proizvoda te se osvrnula na pojedine strahove potrošača koji neće kupovati te proizvode jer bi ih se moglo "označiti siromašnima". "Mislim da se nitko ne bi trebao osjećati siromašnim zato što kupuje neku hranu ili robu kojoj je cijena ograničena. Nije sramota kupiti jeftinije. Dapače, to je racionalno i normalno ponašanje. Hoće li biti efekta na sporija kretanja cijena, to ćemo vidjeti kasnije", rekla je.

"Bojim se da pada cijena neće biti. Jedino što se može postići sporiji rast cijena. Okolnosti idu u prilog rasta cijena. Imamo novu situaciju onemogućenih tokova plina u Europu. Svi koji prodaju plin, prodavat će Europljanima skupi plin. Cijena plina je već jako narasla i to je, naravno - imalo efekte na cijene hrane", naglasila je. Navodi o kretanju cijena plina, pojasnila je Ivanov, idu u prilog tome da bi one mogle rasti.

"Dio proizvođača u prehrambenoj industriji neopravdano dizao cijene"

Ivanov je ukazala i na to da dobre prognoze za potrošnju kad je riječ o turističkoj sezoni također ne idu u prilog padu cijena. "U Hrvatskoj se vrti velika masa novca. Recite mi razlog zbog kojeg bi cijene mogle pasti. Mogu pasti jedino u onom dijelu, što je bila i namjera Vlade, gdje bi se svi sudionici formiranja cijena - odrekli dijela svoje dobiti. Tu je jedini prostor koji postoji", rekla je.

"Ako gledate pokazatelje proizvođača u prehrambenoj industriji, jedan dio njih je imao brži rast prihoda nego što su ima rasli rashodi. Tu ima prostora za smanjenje zarade", kaže. Proizvođači su, ustvrdila je Ivanov, podigli cijene, "koje se nužno ne mogu opravdati povećanjem cijena sirovina".

"Kreira se pohlepa"

U javnosti se sve više spominje i pojam pohlepe, a Ivanov je ustvrdila kako "svaka nova jedinica zarade donosi manje zadovoljstva" i da se tako pohlepa perpetuira.

"Kad se upišete na ekonomiju, na prvoj godini vas nauče pojam granične korisnosti, a ona je opadajuća. Kada pojedete jednu jabuku, dvije, tri, četiri ili pet, isto tako vrijedi i za bogatstvo i pohlepu za zaradom. Svaka nova jedinica zarade donosi manje zadovoljstva i tako se kreira pohlepa", rekla je.

Za povećanje cijena, istaknula je Ivanov, dijelom je zaslužan i rast plaća. "Plaće su u prosjeku rasle 13 posto, što je više od prosječne stope inflacije za cijelu 2024. godinu. U nekim djelatnostima, javnom sektoru, otišle su gore i više od 20 posto. Naravno da će se u tom trenutku cijene povećati", zaključila je.