HRVATSKO gospodarstvo u 2026. godini trebalo bi rasti po stopi od 2.5 posto, uz prosječnu inflaciju od oko pet posto, no ekonomisti upozoravaju na rizike, od geopolitičkih napetosti do rasta cijena hrane. Posebno je istaknuto upozorenje da bi država trebala zaustaviti rast plaća u javnom sektoru kako bi se obuzdala inflacija i spriječio odljev radnika iz privatnog sektora.

O gospodarskim pokazateljima raspravljalo se u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog", gdje je gostovala glavna makroekonomistica Hrvatskih izvoznika Marijana Ivanov, piše HRT.

"Država mora zaustaviti rast plaća u javnom sektoru"

Profesorica Marijana Ivanov upozorava kako nije isključeno da inflacija bude i viša od pet posto, osobito ako najesen porastu cijene hrane. Smatra da je ključno zaustaviti spiralu rasta plaća i cijena, a odgovornost vidi na strani države. "Sigurno je da s ovom krizom nemamo toliku snagu potražnje koja bi hranila inflaciju kao što smo imali 2022. nakon lockdowna. Konkurencija na tržištima je golema, a Europa dobar dio robe ne može izvoziti, što smanjuje prostor da proizvođači povećavaju cijene. Prilika za ugrađivanje profitnih marži u cijene ovaj put neće biti kao 2022. Mislim da neće biti ni prilika za rast plaća", ocijenila je Ivanov.

Smatra da bi država trebala onemogućiti povećanje plaća u javnom sektoru. "Možda država iz rastućeg PDV-a to i može isfinancirati, ali ako vam radna snaga bježi u javni sektor ili ondje može dobiti veću plaću, onda će privreda izgubiti radnu snagu i onda ona mora ponuditi veću plaću, a opterećena je rastućim troškovima energenata i rada. Istodobno od te iste privrede očekujemo investicije i modernizacije", pojasnila je. Kao trajni problem istaknula je i to što je hrvatska inflacija strukturno znatno viša nego u eurozoni.