GLAVNI ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić je za N1 televiziju prokomentirao hrvatsko pristupanje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ali i trendove rasta cijena. "Brzina ulaska u OECD nije presudna, već kvaliteta pregovaračkog procesa. Važno je da smo proces iskoristili kao poticaj reformama olakšanja uvjeta poslovanja", uvjeren je Stojić.

"Ulaskom u EU područje napravili smo snažnu reformu spuštanja uvjeta financiranja. Financije smo sveli na povoljnu putanju. Dok smo vodili pregovore za ulazak u Uniju, sve reforme su doprinijele tome da smo smanjili trošak za financiranje javnog duga. On je sada dvostruko niži od prosjeka Unije", dodao je.

"Recesija je manje zlo od visoke inflacije"

Tvrdi kako po pitanju inflacije stojimo bolje od ostatka Europe. "Kada pogledamo koliko je inflacija napredovala u prva tri mjeseca ove godine, njena dinamika je slabija od onog u području EU. Građanima će biti zanimljiv podatak kako je cijena hrane u Hrvatskoj manja nego u Njemačkoj. Do rasta cijena jest došlo, ali podaci pokazuju da su hrana, piće i duhanski proizvodi rasli 15 i pol posto, dok je u Njemačkoj to bilo oko 20 posto", istaknuo je.

Smatra da Europsku centralnu banku (ECB) zapravo brine temeljna inflacija, odnosno opća stopa inflacije prilagođena za cijenu energenata i prehrambenih proizvoda, koja i dalje raste. Najavljuje da će ECB još neko vrijeme podizati kamatne stope. Predviđa da će operacija ovisiti o drugim faktorima poput poremećaja u bankarskim sustavima. 

"Ako se ostvare najave Američke centralne banke da ćemo u drugoj polovici ove godine i početkom sljedeće godine, ući u recesiju, onda smo pri kraju rasta kamatnih stopa. Recesija koja se najavljuje i koja će vjerojatno doći, manje je zlo od visoke inflacije. Recesije inače kratko traju, dok inflacija naruši kupovnu moć i teško se iz nje izvući bez dizanja kamatnih stopa", kazao je. 

"Naš financijski sustav je bankocentričan"

Smatra da je hrvatski bankarski sustav stabilan. "Imamo jednu od najvećih stopa adekvatnosti kapitala, a dobro stojimo i po pitanju likvidnosti. To ne bi smjeli ugrožavati nekakvim nepredvidljivim odlukama", vjeruje Stojić. Podsjeća da je naš financijski sustav izuzetno bankocentričan.

"Godine 2015. donesen je zakon o konverziji švicarskih franaka. Dobar broj dužnika dobio je jednake uvjete kao i da su uzeli kredite u eurima. Ovo što se sada događa je druga devijacija obeštećenja, koja je vrlo upitna", tvrdi Stojić.

"Zahtjev za obeštećenjem temelji se na obraćaju gdje kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom od 4.2 posto nije u ekonomskoj realnosti s vremenom kada je kunski kredit imao stopu od deset posto. Bivše korisnike kredita u švicarcima stavlja u prednost u odnosu na sve ostale dužnike u Hrvatskoj", zaključio je.