ČLAN Nadzornog odbora udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik komentirao je rast cijena i reakcije vlade iz perspektive poduzetnika.

Kad je riječ o opravdanom i neopravdanom povećavanju cijena, Podobnik za N1 kaže: "Teško je govoriti što je opravdano, a što neopravdano jer takva terminologija ne postoji u tržišnoj ekonomiji. Primjereno bi bilo da poraste cijena struje ili plina pa da vam onda input poraste i samim time vi morate povećavati svoje cijene."

Podizanje cijena je stvorilo veliku ljutnju kod građana. "Generalno kada neka zemlja uđe u eurozonu postoji određena inflacija, od 5 do 7 posto. To se vidjelo i u Sloveniji, ali oni su znali da se to mora dogoditi. U Hrvatskoj je dodatni problem da smo imali pandemiju, rat u Ukrajini i probleme s opskrbom sirovina i goriva u svijetu. Naša vlada nije htjela da mi budemo među rekorderima inflacije. Činjenica je da neki neprimjereno dižu cijene, ali ja ne znam koji je smisao dugoročno podizati cijene s obzirom na to da je granica blizu i da građani mogu ići kupovati u druge zemlje."

Zašto se sekirati oko onih koji su neopravdano dizali cijene?

Na pitanje oko toga može li vlada detektirati one koji su neopravdano dizali cijene, Podobnik odgovara: "Zbog čega se uopće sekirati oko takvih ako ne postoji monopolna pozicija? Čim vi znate da su neki neopravdano dizali, jednostavno ih izbjegavajte. Vlada se tu nije trebala petljati."

Udruga Glas poduzetnika dobila je nekoliko desetaka prijava kažnjavanja neopravdanog podizanja cijena. "Mi bismo trebali napraviti neku vrstu kolektivnih tužbi. Zakon o euru kaže da bi Vlada trebala brinuti o neopravdanom podizanju cijena. Tužbe će sigurno postojati." No Podobnik ističe da je najveći problem u tome što nigdje nije definirano što je opravdano, a što neopravdano dizanje cijena.

Na pitanje o tome hoće li tržište samo kazniti one koji su neopravdano podigli cijene, odgovara: "Normalno. Daleko od toga da smo mi naročito bogati ljudi pa da možemo dugo kupovati kruh puno skuplje nego što bismo trebali. A i ako vi kupujete u Sloveniji ili Mađarskoj, smanjit će se volumen prodaje u Hrvatskoj, a onda će trgovci sami po sebi vidjeti da bi trebali korigirati cijene."

"Najgori moment"

Ipak naglašava da "iščuđavanje u vladi što je došlo do povećane inflacije zato što smo ušli u eurozonu je po meni stupidno zato što je to zabilježeno u svim zemljama koje su ušle u eurozonu".

"Mi smo stvarno izabrali najnezgodniji trenutak za ulazak u eurozonu. Činjenica je da smo stvarno izabrali najgori mogući moment. Inflacija u Europi, rat u Ukrajini, imamo pet, šest faktora koji sinergijski djeluju na povećanje cijena."

Naposljetku, kad je riječ o vladinim mjerama, kaže: "Kad bi porezi i prirezi bili kao u nekim normalnijim državama, tada intervencija države ne bi bila potrebna. S obzirom na to da imamo potpuno neefikasnu državu, onda je potpuno logično da ti tu i tamo pomaže." Objašnjava da, ako je država zabranila rad poduzetnicima tijekom pandemije, onda financijska pomoć koju je isplaćivala nije pomoć, već obveza.