NAKON tri tjedna, odnosno tri petka općeg bojkota trgovina, na koji je pozvala potrošačka platforma "Halo, inspektore", osjeti se pad entuzijazma za takav oblik prosvjeda zbog visokih cijena.

Podaci Porezne uprave govore da je u petak, 7. veljače, broj računa izdanih u trgovini na malo u Hrvatskoj bio za 26 posto veći nego tjedan dana ranije, 31. siječnja, a u odnosu na petak 24. siječnja, kada je održan prvi jednodnevni opći bojkot, broj izdanih računa bio je veći 51 posto. Također i iznos računa ovoga petka bio je za 40 posto veći u odnosu na prošli te 66 posto u odnosu na pretprošli petak.

"To je, naprosto, psihologija ponašanja ljudi, odnosno potrošača", rekao je ekonomist i sveučilišni profesor Ljubo Jurčić za N1.

"U ljudima se nagomilala frustracija i gnjev zbog odnosa cijena i plaća. A taj odnos je kod nas ubitačan. Ljudi vide te cijene i u njima se skupio gnjev protiv trgovaca, pogotovo kada su vidjeli da u tome nisu sami. Svi su oni još željniji da iskažu svoj gnjev kada vide da se i drugi tako osjećaju.

No, to je taj prvi efekt koji je uvijek najsnažniji na početku. Po prirodi stvari, bojkot će splašnjavati i ići prema onome što se u fizici zove prigušenom oscilacijom.  Prvi skok uvijek je najveći, a svaki sljedeći sve manji. Neće tu više biti nekih posebnih pomaka. Ljudi će se pokušati racionalno ponašati unutar svog dohotka, svojih potreba i cijena. To su tri ključne stvari", dodao je.

"Nisu problem cijene, nego uništena proizvodnja"

Ponovio je Jurčić i tvrdnju da ne idu kupci u dućan da bi pravili profit trgovcu, nego da zadovolje svoje potrebe.

"Ljudima nije u temelju izražavanje gnjeva, nego zadovoljavanje svojih potreba. Zato se u svakom koraku dosad bojkot ispuhivao. To sad ide prema tome da bojkot na koncu ostane samo među aktivistima. 

Ostali će se vratiti svome životu pokušavajući se snaći između svoga dohotka i svojih potreba. Oni će i dalje ostati nezadovoljni, ali nakon petog ili šestog puta vidjet će da to (bojkot) nema nekog velikog efekta pa će nastojati racionalizirati svoju potrošnju", smatra Jurčić.

Također napominje da je bojkot, iako usmjeren na trgovce, u suštini usmjeren prema Vladi koja nema ekonomsku politiku.

"Da je ima, dizala bi dohodak onoliko koliko bi trebalo. Kad pogledate povijest, cijene su posvuda uvijek rasle. A pametne politike uvijek su radile na tome da postignu balans između plaća i cijena. Nisu naš problem cijene, naš je problem što smo uništili proizvodnju", dodao je.