PO PROGNOZAMA glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoja Stojića, rast BDP-a ove će godine iznositi 2.3 posto, iduće 2 posto, a u 2025. godini 2.8 posto, dok će inflacija dosegnuti 8 posto, iduće usporiti na 4, a u 2025. na 2.3 posto, pa bi u srednjoročnom razdoblju, ako želimo veće plaće, trebalo raditi na povećanju produktivnosti, reformama i poreznom rasterećenju.

Predstavljajući danas makroekonomske izglede za ovu i iduće dvije godine, Stojić je kazao i da će osobna potrošnja ove godine rasti po stopi od 2.3 posto, u 2024. po stopi od dva posto, a u 2025. za 2.7 posto.

Nadalje, investicije će ove godine rasti tri posto, 2024. za 4.3 posto, a godinu kasnije 6.7 posto. Izvoz će, s druge strane, ove godine pasti 1.6 posto, a sljedeće dvije rasti za 2.8, odnosno 3.7 posto. Isto tako, prognozira Stojić, i uvoz će 2023. biti u minusu i to za 2.5 posto, dok će 2024. i 2025. rasti za 3.4 tj. 4.5 posto.

Rast bruto plaća

Nezaposlenost će se smanjivati, i to s ovogodišnjih 6.6 posto na 6 i 5.6 u iduće dvije godine. Bruto plaće bi, pak, ove godine trebale rasti za 13.4 posto, 2024. za 7.2 posto, a 2025. za 4.5 posto.

Smanjivat će se i omjer javnog duga u BDP-u sa 63.3 posto, koliko bi trebao iznositi na kraju ove godine, na 60.3 sljedeće, odnosno 58,1 posto 2025. godine. Proračunski deficit, pak, ove će godine iznositi 0.5 posto BDP-a, iduće 2 posto, a 2025. godine 1.5 posto.

Komentirajući najavljeno usporavanje inflacije u iduće dvije godine, Stojić je naglasio da su glavni faktori za to stabilizacija cijena prehrambenih proizvoda, daljnja stabilizacija cijena energenata, a očekuje se i snažan pad uvoznih cijena ranih proizvoda. Rekao je i da će cijene proizvoda u Hrvatskoj znatno slijediti kretanje uvoznih cijena budući da Hrvatska najveći dio proizvoda uvozi. 

"Hrvatska u idućem razdoblju nastavlja rasti bržim tempom u odnosu na prosjek i EU i europodručja"

"Dobra je vijest da Hrvatska u idućem razdoblju, unatoč usporavanju ekonomskog rasta, zapravo nastavlja rasti bržim tempom u odnosu i na prosjek i EU i europodručja.

Ono što će biti u budućnosti nužno je da se održi stopa rasta koja je superiornija i da bude podržana reformama. Mi tu prije svega mislimo, u kratkom roku, na porezno rasterećenje", naglasio je Stojić dodavši da kada se porezni klin u Hrvatskoj usporedi s ostalim članicama EU, naša je zemlja i dalje u nepovoljnom položaju u odnosu na sve strukturno slične zemlje EU.

O produktivnosti: Nema mjesta euforiji

Po njegovim riječima, u srednjem roku ključan je rast produktivnosti koji se treba temeljiti na nizu reformi kojima se olakšavaju uvjeti poslovanja i investicijama u istraživanje i razvoj. Isto tako, hrvatska poduzeća u idućem razdoblju čeka daljnja integracija u globalne lance vrijednosti, a da bi to uspjelo, treba jačati sve faktore koji idu u prilog konkurentnosti privatnih i financijskih poduzeća. 

Kada se gleda produktivnost u Hrvatskoj, ocijenio je da nema mjesta euforiji budući da hrvatska ekonomija u ključnim sektorima - od proizvodnje do trgovine pa i turizma - ima bruto dodanu vrijednost koja je dva do tri puta niža u odnosu na prosjek EU. To je, tvrdi, značajna stavka koju treba podizati jer od tog rasta ovisi i rast plaća prema prosjeku EU. 

Nadalje, razina investicija u 2023. bit će oko dva puta niža u odnosu na procjene s početka ove godine, a Stojić glavne faktore za podbačaj vidi u nepovoljnom okruženju na našim glavnim izvoznim tržištima, rastu troškova financiranja te neizvjesnosti koju smo sami kreirali, poput uvođenja poreza na ekstra dobit. 

Cijene energenata i kreditni rejting Hrvatske

Istaknuo je da se stopa rasta BDP-a u srednjoročnom razdoblju - od tri do pet godina - treba dizati prema tri posto, potencijalno i više, no tu su ključne reforme i rast produktivnosti. 

Cijene energenata, plina i struje na međunarodnom tržištu su se, kaže Stojić, prilično ispuhale u odnosu na lanjske ekstremne razine, ali one će ostati više nego što smo navikli prije 2020. 

Istaknuo je i da kreditni rejting Hrvatske ide prema "A" budući da se "spread" na hrvatske 10-godišnje obveznice polako, ali sigurno kreće prema prosjeku članica EU s A kreditnim rejtingom.