EKONOMSKI analitičar Damir Novotny je za N1 govorio o ekonomskim pitanjima, prvenstveno o makroekonomskim projekcijama za nadolazeće razdoblje.

“Naglim rastom cijena 2021., 2022. i usporavanjem 2023., vidjeli smo da inflacija nije samo pitanje vanjskih šokova kao što je bio slučaj s invazijom Rusije na Ukrajinu i brigom oko toga hoće li biti dovoljno energije. Ovdje se radi o strukturnom problemu”, ističe Novotny.

“U Hrvatsku dođe 20-ak milijuna turista godišnje. Oni su naviknuti na određenu razinu cijena, a Hrvatska im je uvijek bila jeftinija. Nisu bili iznenađeni rastom cijena. Cijene su rasle u velikoj mjeri zbog velike potražnje, a nedovoljne ponude roba i usluga i niti jedna vlada nije razumjela strukturni problem, a to je da nemamo dovoljno hrane dok imamo veliku turističku potražnju tijekom ljeta”, kazao je pa dodao da su “Hrvatska i Crna Gora jedine zemlje Mediterana koje nemaju dovoljno hrane da prehrane turiste koji dođu.”

Novotny: Vladine mjere stvorile zatvoreni krug

“Vladine mjere poticanja rasta potrošnje su imale svoj učinak na proračun i potrošnju i stvorile zatvoreni krug, što veća potrošnja, to je više novca u proračunu, a onda proračun može spuštati novce podižući plaće iznad rasta produktivnosti”, objasnio je Novotny.

No, problem je što Hrvatska nema produktivnost: “Rast plaća nije posljedica rasta produktivnosti nego s jedne strane rasta potražnje za radnom snagom, a s druge strane državni sektor je bio taj koji je podizao plaće”, rekao je.

“Inflacija će biti naš problem u sljedećih desetak godina. Strukturni problemi su toliko duboki da ih se ne može preko noći riješiti”, tvrdi analitičar.

Plaće će rasti, no strukturni problemi ostaju

“Plaće će se za istu razinu produktivnosti i za istu profesiju vrlo vjerojatno izjednačavati. Gotovo je sigurno da će plaće rasti”, smatra Novotny.

Dodaje i kako se sve više i više približavamo razvijenim zemljama Europske unije i prihvaćamo njihova pravila, ali predviđa da će jedan dio naših ljudi ovo iskoristiti za stvaranje tzv. sive ekonomije. Zato smatra da bi političke stranke morale najviše inzistirati na institucionalnom razvoju.

O porezu na nekretnine

600.000 stambenih jedinica zjapi prazno, problem je kojeg smo svi svjesni, ali, Novotny tvrdi, nije se dogodio preko noći: “Mi smo od 70-ih godina raznim politikama poticali stanogradnju. Vlade su donedavno poticale izgradnju stanova, potražnja je rasla, ali nisu gradovi odradili svoj dio posla i u prostornom planiranju nismo osigurali dovoljno prostora za jeftinu stanogradnju.”

“Porez na nekretnine je jedini alat kojim možete regulirati prekomjerno ulaganje u nekretnine koje ne vrijede nikakvoj svrsi. Morat ćemo nešto napraviti s tim porezom. Svako ulaganje mora biti ili u funkciji ekonomskog razvoja ili u funkciji stanovanja”, ističe.