PLATFORMA za borbu protiv zagađenja plastikom upozorila je nakon velikog prosvjeda "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" da slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću otvara šire pitanje proizvodnje, uporabe i zbrinjavanja plastike u Hrvatskoj.

Platformu čine Zelena akcija, Greenpeace u Hrvatskoj, udruga Tatavaka - Inicijativa Za Zlarin bez plastike, Zelena Istra i Institut Plavi svijet.

Prosvjed koji je 5. rujna organizirala građanska inicijativa "Gospić je naš dom" okupio je tisuće ljudi u Zagrebu. Organizatori su tada procijenili da ih je bilo oko 30.000, no službeni broj sudionika nije objavljen.

"Plastika je problem i prije nego što postane otpad"

Platforma poručuje da problem ne počinje tek kada plastika završi na odlagalištu.

Upozoravaju na kemikalije koje se koriste u proizvodnji plastike, među kojima izdvajaju bisfenole, ftalate i PFAS spojeve, te na oslobađanje mikroplastike tijekom životnog ciklusa plastičnih proizvoda.

Posebno se pozivaju na slučaj Gospića, gdje su PFAS spojevi pronađeni u otpadu i u plitkim podzemnim vodama neposredno uz ilegalno odlagalište u Bilajskoj ulici. HZJZ pritom naglašava da PFAS dosada nije pronađen u vodi iz javnog vodoopskrbnog sustava iznad granice određivanja.

Najnoviji rezultati objavljeni 6. listopada ponovno su pokazali da je voda iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije zdravstveno ispravna i sigurna za piće.

Mikroplastika je pronađena u hrvatskoj vodi za piće

Platforma upozorava i na prve nacionalne rezultate monitoringa mikroplastike u vodi za ljudsku potrošnju.

Institut za vode "Josip Juraj Strossmayer" objavio je u srpnju da je nakon obrade vode i u distribucijskoj mreži utvrđena prosječna koncentracija od 0.144 čestice mikroplastike po litri, odnosno približno jedna čestica na sedam litara vode.

Institut je rezultate opisao kao niske koncentracije i naglasio da je istraživanjem prvi put uspostavljena nacionalna referentna vrijednost prema zajedničkoj europskoj metodologiji. U sustavima koji koriste površinsku vodu obradom je prosječno uklonjeno 94.7 posto zabilježenih čestica.

Platforma smatra da ni takva prisutnost mikroplastike nije prihvatljiva i kritizira pristup prema kojem se niske izmjerene koncentracije predstavljaju kao razlog za smirivanje zabrinutosti građana.

Sami rezultati monitoringa, međutim, ne pokazuju da je hrvatska voda za piće zbog utvrđenih koncentracija zdravstveno neispravna.

Traže manje jednokratne plastike i zabranu PFAS-a

Platforma traži snažnije mjere za smanjenje proizvodnje i potrošnje jednokratne plastike, proširenje sustava povratne ambalaže te strožu regulaciju kemikalija u proizvodima.

Traže i potpuno uklanjanje PFAS-a i tvari koje ometaju hormonski sustav iz proizvoda te protive se spaljivanju otpada u cementarama, spalionicama i postrojenjima za pirolizu.

Smatraju da bi novac trebalo usmjeravati u razvrstavanje otpada, kompostiranje i ponovnu uporabu.

Što se trenutno događa s otpadom u Gospiću?

Prema službenom planu Ministarstva zaštite okoliša, na lokaciji bivšeg PPK Velebit nalazi se oko 44.000 tona opasnog i neopasnog otpada.

Plan sanacije podijeljen je u četiri faze. Oko 4500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima trebalo bi biti odvezeno na spaljivanje izvan Hrvatske. Oko 650 tona otpada u velikim vrećama klasificirano je kao neopasno, dok se gotovo 33.000 tona zakopanog otpada nalazi pomiješano sa zemljom i kamenom. Još oko 6000 tona nalazi se u objektima i silosu.

Odvoz neopasnog otpada iz velikih vreća već je počeo, a Vlada je za njegovo preuzimanje i oporabu odredila Holcim Hrvatska i Nexe. Fond za zaštitu okoliša navodi da je njegov transport i konačna oporaba kontrolirana i sljediva.

Upravo se takvom korištenju otpada u cementarama Platforma protivi te traži da sanacija u Lici bude provedena bez termičke obrade i bez, kako navode, prebacivanja onečišćenja u druge dijelove Hrvatske.