PREMA službenim brojkama, u Južnoj Africi je do 8. svibnja zabilježeno 158.499 dodatnih, odnosno "viška", smrtnih slučajeva. Zdravstveni stručnjaci smatraju da je 85% do 95% tih smrti posljedica zaraze covidom-19.

No, značajan višak mortaliteta za vrijeme pandemije nije bio prisutan samo u supsaharskoj regiji, već na cijelome svijetu.

Kako se određuje višak umrlih?

Višak mortaliteta (višak umrlih, višak smrtnosti, eng. excess mortality) izraz je koji se koristi u epidemiologiji i javnom zdravstvu, a koji uzima u obzir umrle od svih uzroka smrti i stavlja ih u odnos s očekivanim brojem umrlih za to razdoblje, odnosno s onim brojem smrtnih slučajeva koji bi se ostvario u "normalnim" uvjetima.

Primjerice, višak smrtnosti u vrijeme pandemije određuje se kao razlika između zadnjih podataka o broju umrlih i prosjeka smrtnih slučajeva u istome razdoblju prethodnih godina. Uglavnom se za usporedbu uzima trogodišnji, odnosno petogodišnji prosjek.

Ova mjera je dobar pokazatelj stvarnog broja umrlih za vrijeme pandemije jer ne bilježi samo potvrđene smrtne slučajeve, već i one koji nisu pravilno dijagnosticirani i prijavljeni, kao i smrtne slučajeve uzrokovane drugim oboljenjima ili uzorcima, ali koji se mogu pripisati kriznoj situaciji u određenoj zemlji.

Recimo, tijekom pandemije moglo je doći do dodatnih fatalnih ishoda od nekog drugog oboljenja osim covida jer pacijenti nisu mogli dobiti adekvatnu liječničku pomoć zbog opterećenosti medicinskog sustava.

Između 7.1 i 12.7 milijuna dodatnih smrti

Više studija iz raznih zemalja pokazuje nesklad između broja umrlih od covida-19 i viška umrlih. Naprimjer, u Britaniji je tijekom prvog vala višak mortaliteta bio veći od službenog broja smrtnih slučajeva od covida, a tijekom drugog manji. To zapravo pokazuje da su mjere za suzbijanje širenja koronavirusa spasile i one živote koji bi bili inače izgubljeni zbog drugih bolesti; poput sezonske gripe. Slična situacija se primjećuje i u Francuskoj, piše The Economist.

No metoda izračunavanja viška umrlih nije se pokazala previše reprezentativnom tijekom pandemije iz jednostavnog razloga što većina zemalja (posebno onih siromašnih) nije na vrijeme dala na uvid statističke podatke o višku mortaliteta. Globalne procjene o višku umrlih na svjetskoj razini koristile su te, za sada neadekvatne podatke i došle do izračuna da se radi o 3.3 milijuna dodatnih smrtnih slučajeva.

No Economist smatra da ti podaci značajno umanjuju težinu situacije. Njegovi analitičari pokušali su doći do stvarnih brojki viška smrtnosti; uračunavajući pritom i podatke za zemlje koje nisu prijavile statistiku svog viška mortaliteta. Ustanovili su da je do danas na globalnoj razini umrlo između 7.1 i 12.7 milijuna više ljudi nego u istom razdoblju prethodnih godina, sa središnjom procjenom od 10.2 milijuna. Službene brojke u najboljem slučaju predstavljaju nešto manje od polovice stvarnog broja žrtava covida, a u najgorem oko četvrtine.

Stopa smrtnosti za supsaharsku Afriku je 14 puta veća od službenih podataka

Ne iznenađuje da se većina neregistriranih smrti od covida-19 nalazi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Prema nalazima Economista, višak smrtnosti za bogate zemlje koje pripadaju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je 1.17 puta veći od službenih brojki. No, procijenjena stopa smrtnosti za supsaharsku Afriku je 14 puta veća od službenih podataka.  

Economist je do ovih procjena došao koristeći se službenim podacima o višku mortaliteta, broju urađenih i pozitivnih testova (ako je udio pozitivnih testova visok, to obično znači da ima puno nedetektiranih infekcija), postotku stanovništva koji ima antitijela na covid-19 (što znači da su ranije preboljeli koronavirus) te o mjerama koje su uvodile vlade. Uzeo je u obzir i demografsku strukturu stanovništva jer više mladih obično znači i niže stope smrtnosti.

WHO: Broj umrlih zbog korone u svijetu iznosi između 6 i 8 milijuna

Procjene Economista podudaraju se s mišljenjem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je jučer objavila kako je moguće da se globalno 6 do 8 milijuna smrtnih slučajeva može povezati s pandemijom.

Predstavljajući Statistički godišnjak o svjetskom zdravlju, WHO je procijenio kako je u 2020. od covida umrlo najmanje 3 milijuna ljudi, odnosno 1.2 milijuna više od službenih brojki.

"Vjerojatno se suočavamo sa značajnim umanjenjem ukupnog broja umrlih izravno ili neizravno pripisanih covidu", objavio je WHO.

"Taj bi broj uistinu mogao biti dva do tri puta veći. Stoga mislim da bi sigurno 6 do 8 milijuna mrtvih mogla biti prava procjena", kazala je Samira Asma, asistentica čelnika odjela WHO-a za podatkovnu analizu.

Višak umrlih u Hrvatskoj – trenutno smo bolji od prosjeka EU

Prema nedavno objavljenim službenim brojkama Eurostata koje se bave viškom smrtnosti u članicama Europske unije, tijekom ožujka 2020. je u nekim zemljama EU-a došlo do brzog porasta viška mortaliteta.

U travnju je višak smrtnosti u Europskoj uniji bio viši za 25.1% u odnosu na prosjek istog mjeseca u razdoblju od 2016. do 2019. godine. Tijekom svibnja i srpnja, zabilježena je niža razina mjesečnog viška mortaliteta, da bi ta brojka ponovno počela rasti krajem ljeta (tablica dolje).

U listopadu je višak mortaliteta iznosio 17.5%, a u studenome čak 40.7%. Na kraju 2020. godine, u Europskoj uniji je zabilježeno 545.000 dodatnih smrtnih slučajeva kada se gleda prosjek za razdoblje 2016-2019. To znači da je godišnji višak umrlih za Europsku uniju u 2020. godini iznosio oko 12%.

Kada je riječ o Hrvatskoj, ona je najveći višak smrtnosti imala u prosincu prošle godine - 60.6%. Odnosno, u tome je mjesecu umrlo 60 posto više ljudi nego u četverogodišnjem prosjeku za prosinac (od 2016. do 2019. godine). Studeni je također imao loše brojke, višak mortaliteta je tada iznosio 44.7 posto i bio je viši od EU prosjeka (slika dolje).

Situacija se značajno poboljšava u siječnju, da bi u veljači ove godine višak umrlih bio 1.8% i bolji od prosjeka EU za to razdoblje koji je iznosio 4.8%. U ožujku je višak mortaliteta u Hrvatskoj iznosio 1 posto, a u EU 9.1%; što znači da se sada jako dobro držimo u epidemiološkom smislu kada se gleda situacija u cijeloj Europskoj uniji.

Do sada je u Hrvatskoj, prema službenim brojkama, od posljedica zaraze covidom-19 umrlo više od 7800 ljudi.