EUROPSKA središnja banka (ECB) danas je odlučila zadržati ključnu kamatnu stopu na 2.5 posto, unatoč rastu inflacije u eurozoni na najvišu razinu u posljednje tri godine. Odluka je u skladu s očekivanjima tržišta, a dolazi nakon što je ECB u rujnu povećao kamatnu stopu za 0.25 postotnih bodova.

Inflacija u eurozoni u rujnu je dosegnula 3.8 posto, najviše od rujna 2023. godine. Glavni razlog su cijene energije, koje su porasle 18.8 posto zbog posljedica rata SAD-a i Izraela protiv Irana te nestabilnosti na Bliskom istoku.

ECB razmatrao novo povećanje kamata

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je da su članovi Upravnog vijeća raspravljali o mogućem povećanju kamata, ali su na kraju jednoglasno odlučili da ih zasad neće mijenjati.

Objasnila je da su od posljednjeg sastanka znatno porasle cijene nafte, benzina, plina i drugih energenata. Istodobno su porasli i troškovi dugoročnog zaduživanja, pri čemu su prinosi na desetogodišnje državne obveznice u prosjeku povećani za oko 0.35 postotnih bodova.

Unatoč tome, temeljna inflacija i rast plaća zasad su uglavnom stabilni. Lagarde je rekla da ECB trenutačno ne primjećuje dodatno prelijevanje poskupljenja energije na ostale cijene izvan onoga što je već uključeno u njegove prognoze.

ECB upozorava da bi daljnji rast cijena energije mogao istodobno povećati inflaciju i usporiti gospodarstvo. Zato će buduće odluke o kamatama ovisiti o novim gospodarskim podacima.

Hoće li kamate ponovno rasti u prosincu?

Financijska tržišta nakon današnje odluke procjenjuju da postoji oko 67 posto vjerojatnosti da će ECB u prosincu ponovno povećati kamate, pokazuju podaci LSEG-a.

Mark Wall, glavni ekonomist Deutsche Banka za Europu, smatra da dosadašnja dva povećanja kamata možda neće biti dovoljna za suzbijanje inflacijskih pritisaka. Očekuje još jedno povećanje u prosincu, na 2.75 posto, nakon čega bi ciklus povećavanja mogao završiti.

Slično razmišlja i Dean Turner, ekonomist UBS Global Wealth Managementa, koji smatra da današnju odluku ne treba tumačiti kao završetak povećavanja kamata, nego kao privremenu stanku.

Što to znači za građane Hrvatske?

Budući da Hrvatska koristi euro, odluke ECB-a utječu i na kamatne stope hrvatskih banaka. To je posebno važno građanima koji otplaćuju stambene ili druge kredite s promjenjivom kamatnom stopom.

Današnja odluka ne znači da će im mjesečne rate odmah porasti. ECB nije povećao kamate, pa iz ove odluke ne proizlazi novo automatsko poskupljenje kredita.

Ipak, građani čiji su krediti vezani uz EURIBOR mogli bi osjetiti promjene ako tržišne kamatne stope nastave rasti. Koliko će to utjecati na ratu ovisi o ugovoru s bankom i datumu sljedećeg usklađivanja kamate.

Za građane koji imaju kredite s fiksnom kamatnom stopom današnja odluka ne mijenja ugovorenu ratu. Kod novih stambenih i potrošačkih kredita banke bi, međutim, mogle nuditi manje povoljne uvjete ako se nastavi rast troškova financiranja.

Skuplja energija mogla bi ponovno podići cijene

Za hrvatske građane važan je i rast cijena energije. Ako nafta, plin i gorivo nastave poskupljivati, to može povećati troškove prijevoza, proizvodnje i poslovanja te postupno utjecati na cijene drugih proizvoda i usluga.

ECB upozorava da bi dugotrajniji energetski šok mogao dodatno povećati inflaciju i istodobno usporiti gospodarski rast. Zbog toga će sljedeći mjeseci biti važni i za kretanje cijena i za buduće kamate.

Današnja odluka donesena je nekoliko sati nakon što je Lagarde objavila da će 7. veljače 2027. napustiti čelo ECB-a, osam mjeseci prije isteka mandata. Njezin nasljednik još nije imenovan.