RUSKI predsjednik Vladimir Putin stao je u obranu finskog predsjednika Alexandera Stubba i norveškog premijera Jonasa Gahra Størea, koji su se našli na meti kritika drugih europskih čelnika zbog telefonskog razgovora s njim. Putin je poručio da su postupili ispravno jer je dijalog s Rusijom nužan.

Na konferenciji za novinare nakon summita Rusije i Afrike Putin je potvrdio da su ga Stubb i Støre nazvali 27. listopada na vlastitu inicijativu te da su tijekom razgovora otvorili niz pitanja, uključujući europsku sigurnost i rat u Ukrajini.

"Znam da su ih poslije kritizirali, ali nije na nama da sudimo je li to ispravno ili pogrešno. Ja vjerujem da je ispravno", rekao je Putin, prenosi Interfax.

"Uostalom, u Europi postoje ljudi koji ne žele nanijeti strateški poraz Rusiji, kao neki drugi, nego žele uspostaviti neku vrstu konstruktivnog dijaloga", dodao je.

"U ratu Rusije i Europe ne bi bilo pobjednika"

Putin je rekao da Moskva podržava svaki pokušaj obnove odnosa s europskim državama, bilo kroz Europsku uniju ili pojedinačne bilateralne razgovore.

Naglasio je da su mu Stubb i Støre odmah na početku razgovora rekli da ne nastupaju u ime Europske unije, nego kao predstavnici svojih država.

Istodobno je upozorio na posljedice mogućeg izravnog sukoba Rusije i Europe. Ustvrdio je da zapadne zemlje nisu uspjele ostvariti cilj strateškog poraza Rusije te da u eventualnom ratu ne bi bilo pobjednika.

Putin je komentirao i europske pripreme za mogući vojni sukob s Rusijom do 2030. godine. Poručio je da je Rusija spremna odgovoriti na prijetnje, ali da takav rat ne želi.

Danska i Švedska kritizirale razgovor

Telefonski razgovor izazvao je podijeljene reakcije među europskim saveznicima Ukrajine, ponajprije zato što finski i norveški čelnik nisu unaprijed uskladili inicijativu s ostalim nordijskim državama.

Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da je vrlo skeptična prema njihovoj samostalnoj inicijativi. Smatra da ruski napadi na Ukrajinu pokazuju kako Moskva nije ozbiljna u namjeri da postigne diplomatsko rješenje.

Upozorila je i da europske države moraju nastupati zajedno, podsjetivši na ranije samostalne kontakte pojedinih europskih političara s Putinom, uključujući posjet Viktora Orbána Moskvi.

Skepsu je izrazio i švedski premijer Ulf Kristersson, koji je rekao da nema velika očekivanja od takvih izravnih razgovora.

Norveški premijer Støre branio je svoju odluku. Smatra da europske države moraju imati mogućnost izravno razgovarati s Rusijom, umjesto da se oslanjaju isključivo na poruke američke administracije, čiji se pogled na rat razlikuje od europskog.

Je li im Putin 90 minuta držao predavanje iz povijesti?

Sam sadržaj razgovora postao je predmet spora. Financial Times objavio je da je Putin velik dio 90-minutnog poziva proveo govoreći o srednjovjekovnoj povijesti Slavena, dok se o mogućnosti trenutačnog prekida vatre u Ukrajini razgovaralo vrlo malo.

Støre je to odlučno odbacio. Rekao je da Putin nije držao predavanje o slavenskoj povijesti, nego iznosio svoj pogled na događaje od 2014. godine nadalje.

Norveški premijer tvrdi i da su sudionici približno ravnomjerno sudjelovali u razgovoru. Zatražio je od Financial Timesa ispravak teksta, ali je redakcija odbila njegov zahtjev i ostala pri svojem izvještaju.

Europa zasad nema mjesto za pregovaračkim stolom

Razgovor je održan uoči nove runde pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a, koja se očekuje tijekom studenoga u Abu Dhabiju.

Stubb i Støre prethodno su 20. listopada u Oslu ugostili ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog izaslanika Stevea Witkoffa. Trumpov zet Jared Kushner pridružio se razgovorima na daljinu.

Witkoff je dan poslije otputovao u Sankt Peterburg, gdje je s Putinom razgovarao o mogućnosti nastavka trostranih pregovora.

Kremlj je danas poručio da europske države neće sudjelovati u predstojećim razgovorima u Abu Dhabiju. Moskva i dalje inzistira na tome da se mirovni sporazum može postići samo ako se uzmu u obzir ruski interesi.