Dvije trećine Amerikanaca se boji mogućeg nasilja nakon izbora
DVOJE od troje Amerikanaca kažu da su zabrinuti da bi nakon izbora između demokratskog predsjednika Joea Bidena i njegovog republikanskog prethodnika Donalda Trumpa 5. studenog moglo uslijediti političko nasilje, pokazalo je novo istraživanje Reutersa u suradnji s Ipsosom.
Rezultati ankete provedene na 3934 odraslih Amerikanaca ukazuju na zabrinutost američkog naroda da bi se u SAD-u mogli ponoviti nemiri kakvi su uslijedili nakon Trumpova poraza na izborima 2020. Tada je lažna tvrdnja tadašnjeg predsjednika da je njegov poraz rezultat prijevare potaknula tisuće sljedbenika da upadnu u američki Kongres.
Trump i dalje tvrdi da su mu izbori 2020. ukradeni
Trump još jednom postavlja temelje za osporavanje rezultata ako drugi put izgubi od Bidena. Otprilike 68% ispitanika u internetskoj anketi, točnije 83% pristaša demokrata i 65% republikanaca, reklo je da se slažu s izjavom da su zabrinuti da će ekstremisti pribjeći nasilju ne budu li zadovoljni ishodom izbora.
Na ukupnoj razini 15% ispitanika ne slaže se s tom izjavom, a 16% nije bilo sigurno. U nedavnim intervjuima Trump je ponovio svoje neslaganje s izbornim rezultatima i na predizbornim skupovima demokrate je karakterizirao kao varalice.
Ispred sudnice u New Yorku u kojoj se odvija njegovo suđenje za isplatu novca za ušutkavanje porno zvijezde s kojom je navodno imao aferu, njegovi kolege republikanski dužnosnici ponovili su da su mu izbori 2020. godine ukradeni.
Samo 47% republikanaca smatra da će rezultati izbora biti legitimni
Anketa, provedena od 7. do 14. svibnja, pokazala je da republikanci gaje više nepovjerenja u vjerodostojnost američkih izbora od demokrata. Samo 47% republikanaca izjasnilo se uvjerenima da će rezultati izbora u studenom biti ispravni i legitimni, u usporedbi s 87% demokrata koji su izrazili povjerenje u takav ishod.
Anketa ima marginu pogreške od plus ili minus 2 postotna boda. Prošli izbori, na kojima Trump nije priznao poraz od Bidena 2020., održani su na kraju turbulentne godine obilježene pandemijom covid-19 i rasplamsanim prosvjedima za rasnu ravnopravnost.
Iako su deseci sudskih slučajeva odbacili Trumpove tvrdnje o izbornoj prevari, tadašnji predsjednik na odlasku Trump i njegovi saveznici pokrenuli su opsežne napore kako bi spriječili Kongres da potvrdi rezultate, što je kulminiralo upadom u Kongres 6. siječnja 2021.
Napad na Kapitol
Oko 140 policajaca tada je ozlijeđeno, jedan je preminuo sljedeći dan, a četiri je kasnije počinilo samoubojstvo. Više od 1400 ljudi uhićeno je zbog sudjelovanja u izgredu, a više od 500 njih osuđeno je na zatvorsku kaznu, prema američkom ministarstvu pravosuđa. Među njima su vođe ekstremističkih skupina Oath Keepers i Proud Boys.
Trump je one koji su iza rešetaka nazvao „taocima" i najavio moguće pomilovanje nekih od njih ako se vrati u Bijelu kuću. Sam Trump suočava se s kaznenim optužnicama u Washingtonu i Georgiji jer je navodno sudjelovao u poništavanju svog poraza.
Ti slučajevi vjerojatno neće dospjeti na suđenje prije izbora. Trump se u oba slučaja izjasnio da nije kriv. Nedavno izvješće Reutersa pokazalo je da su izborni djelatnici, suci i drugi javni službenici suočeni s valom prijetnji i uznemiravanja od 2020. godine.
Anketa je uglavnom u skladu sa sličnim istraživanjem provedenim u listopadu 2022., neposredno prije izbora za Kongres, koje je pokazalo da je 64% Amerikanaca zabrinuto zbog ekstremističkog nasilja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati