ALEKSANDAR Dugin, čija je kći Darja ubijena u misterioznom napadu autobombom u subotu u okolici Moskve, nije političar, već filozof i sociolog. Ni on ni njegova kći nisu (bili) dužnosnici režima Vladimira Putina u striktnom smislu, no oboje su (bili) njegovi energični zagovornici i apologeti.

Iako je početkom devedesetih osnovao fašistoidnu Nacional-boljševičku partiju s Edvardom Limonovim te je kasnije bio savjetnik pokojnom predsjedniku Dume Genadiju Seleznjovu, a zatim još jednom predsjedniku Dume i aktualnom direktoru Vanjsko-obavještajne službe (SVR) Sergeju Narjiškinu, Dugin je prije svega poznat po svojim knjigama i predavanjima. 

U desecima knjiga koje je izdao, od Temelja geopolitike do Četvrte političke teorije, Dugin je opsesivno zagovarao antiliberalnu, antiglobalističku, nacionalističku i u mnogim aspektima fašističku ideologiju koju naziva euroazijanizam. 

>> Novi detalji ubojstva kćeri Putinovog gurua. Rusija: Naručeno je, ona nije bila meta

Putinov Rasputin?

Unatoč tome i baš zbog toga, Dugina u zapadnim medijima često tituliraju kao "Putinovog Rasputina", "Putinov mozak", "Putinovog šaptača" ili "duhovnog vodiča" rata s Ukrajinom. Duginova antizapadna, ultranacionalistička filozofija postala je, piše BBC, dominantna politička ideologija u Rusiji i pomogla je oblikovati Putinovu ekspanzionističku vanjsku politiku, prvenstveno u Ukrajini.

No stvarni razmjer njegove povezanosti s Putinom i utjecaja na politiku Kremlja i dalje je predmet rasprava i prijepora, a neki tvrde da je ozbiljno preuveličan. 

Ovaj sin sovjetskog vojno-obavještajnog časnika u mladosti je postao antisovjetski disident, pridruživši se tajnoj avangardnoj disidentskoj skupini intelektualaca zainteresiranih za misticizam, paganizam, okultizam, monarhizam i fašizam zvanoj Južinski. 

U članku objavljenom 1997. pod naslovom "Fašizam - bez granica i crven", godinama nakon raspada Sovjetskog Saveza, otvoreno je tvrdio da se nacionalna veličina može pronaći u "pravom, istinitom, radikalno revolucionarnom i dosljednom fašističkom fašizmu". Suprotstavljao je rusku verziju fašizma kao drukčiju od njemačkog nacizma i lišenu njenog "šovinizma i rasizma". 

>> Tko je Putinov guru, filozof čija je kći ubijena u eksploziji automobila?

Njegova knjiga Temelji geopolitike, izdana 1997., navodno je postala dio literature na ruskim vojnim akademijama. John Dunlop, viši suradnik na Hoover Institutionu na Sveučilištu Stanford, tvrdi da nijedna knjiga nije imala "usporediv utjecaj na rusku vojsku, policiju i etatističke vanjskopolitičke elite".

Ono što je u njoj predložio danas zvuči gotovo proročanski. Osim "dezinformacija, destabilizacije i aneksije" kao metoda za obnovu ruske moći, istaknuo je da je "posebno važno unijeti geopolitički nered u unutarnju američku aktivnost, potičući sve vrste separatizma i etničkih, društvenih i rasnih sukoba, aktivno podupirući sve disidentske pokrete - ekstremističke, rasističke i sektaške skupine - te na taj način destabilizirati unutarnje političke procese u SAD-u".

Dugin o Putinu: Pomalo me razočarao, trebalo mu je predugo

Dugin se i sam, u intervjuu za emisiju 60 Minutes na američkom CBS-u koji je snimljen 2017. (ali nije tada emitiran), osvrnuo na tvrdnje da ga Putin sluša kad je u pitanju ruska vanjska politika, od savezništva s Iranom do okupacije Ukrajine. 

"Temelj ove afirmacije je upravo podudaranje između onoga što Putin radi i onoga što ja uvijek govorim", rekao je tada ovaj ekstremno desni filozof. "Ja sam razvio svoju euroazijsku viziju koja je mnogo veća, ovo su samo prvi koraci. On (Putin) nas je pomalo i razočarao jer mu treba predugo. U 17 godina je mogao izmijeniti svijet", dodao je.

To proturječje u Putinovoj politici Dugin je objasnio na sebi svojstven način u nedavnoj knjizi Putin protiv Putina. Po njegovom mišljenju, imamo "lunarnog" Putina, koji je pragmatičan i oprezan, te "solarnog" Putina, posvećenog obnovi euroazijskog carstva i obračunu sa Zapadom.

U intervjuu u ožujku Dugin je zadovoljno zaključio da "nema sumnje da je 'solarni' Putin pobijedio", prenosi CNN. "Rusija je prešla Rubikon, što me osobno jako veseli."

60-godišnji Dugin je i u svojoj knjizi zlokobnog naslova Zadnji rat Svjetskog otoka, objavljenoj još 2012., tvrdio da je u vječnom geopolitičkom interesu Rusije da kao primarno kopnena, "euroazijska" civilizacija nadigra i pobijedi primarno pomorsku, "anglosaksonsku" civilizaciju.

Euroazija od Dublina do Vladivostoka

U posljednjem poglavlju te knjige pozvao je ruski režim da se vrati svojoj povijesnoj ambiciji i proširi svoj utjecaj sve do obalnih rubova Euroazije, odnosno Svjetskog otoka. Još konkretnije, da se u svojoj konačnoj verziji proteže od Dublina do Vladivostoka. Slučajno ili ne, bivši ruski predsjednik i aktualni zamjenik čelnika Sigurnosnog vijeća Rusije Dmitrij Medvedev u travnju je ustvrdio da je cilj Moskve u sukobu "izgraditi otvorenu Euroaziju - od Lisabona do Vladivostoka".

Mnogi zapadni analitičari smatraju da politička elita u Moskvi razumije i dijeli Duginovu geopolitičku viziju Rusije. Brojne su točke podudaranja, od Putinove ocjene da je raspad Sovjetskog Saveza bio "najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća" do standardne mantre iz Kremlja o kraju "unipolarnog" i osvitu "multipolarnog" svjetskog poretka, u kojem je SAD samo jedna od ravnopravnih svjetskih sila koje imaju podijeljene sfere utjecaja, uz Rusiju, Kinu i druge.  

"Njegova ideologija je oblikovala neke Putinove poglede, ali on je samo jedan od mislilaca koji su imali tu ulogu. Tu su Ivan Iljin i drugi fašisti, ali nema dokaza da se Dugin redovito sreće i konzultira s Putinom", ocijenio je za BBC suradnik britanskog instituta RUSI Samael Ramani. 

Opet, slučajno ili ne, gospodarski savez Rusije s bivšim članicama SSSR-a, koji je Putin 2015. uspostavio, nazvan je upravo Euroazijska gospodarska unija. 

Dugin 2014. rekao da je rat s Ukrajinom neizbježan

Ovaj ultranacionalistički filozof i autor je, uostalom, još 2014. u razgovoru za BBC predvidio otvoreni rat između Rusije i Ukrajine kao "neizbježan" i pozvao Putina da vojno intervenira "kako bi spasio moralni autoritet Rusije". Naravno, Rusija je i tada već vojno intervenirala, ne samo okupacijom Krima nego i aktivnom vojnom podrškom ruskim separatistima u Donbasu, no tada je intervencija bila ograničena i donekle tajna. 

Smatra se da je baš Dugin tada u ruski javni diskurs vratio naziv Novorusija, što je bilo povijesno ime za te dijelove današnje južne i istočne Ukrajine u sklopu Ruskog Carstva, koji je i sam Putin iskoristio u govoru o aneksiji Krima u ožujku 2014.

"Putin vidi Zapad kao svog glavnog neprijatelja, ali da bi došao do ovog zaključka, proživio je mnogo toga, proživio je povijesnu situaciju. U praksi je došao do istog zaključka kao i mi u teoriji", izjavio je Dugin ranije iste godine, aludirajući na Putinov zaokret od pokušaja zbližavanja sa Zapadom do sve agresivnije politike konfrontacije i destabilizacije tog istog Zapada. 

Za razjašnjenje odnosa Putina i Dugina obratili smo se vanjskopolitičkom analitičaru Branimiru Vidmaroviću, koji nam je odmah dao do znanja da tog odnosa ustvari - nema.

Branimir Vidmarović: Njegov agresivni fašizam je bio previše i za Putina

"Dugin je euroazijanist i nacionalistički fašist s tim geopolitičkim mackinderovskim elementom, podjelom Zemlje na sfere interesa. On ne poznaje Putina i nikad nije bio u Kremlju. Najdalje dokud je dogurao je da je bio savjetnik Bariškina. Ali ni tamo nije dugo ostao, sa svih državnih pozicija je letio, pa tako i sa Sveučilišta Lomonosov", objašnjava nam Vidmarović.

"Neke njegove ideje se preklapaju s Putinovom ideologijom, ali Dugin kao takav je vrlo naporan za Kremlj i uvijek je bio. Njegov agresivni fašizam je bio previše i za Putina", kaže Vidmarović: "A zašto je u zapadnim medijima dobio takvu famu, to je pitanje koje postavljaju i moji ruski prijatelji koji su emigrirali iz zemlje. I oni kažu da je možda razlog to što sliči Solženjicinu, s bradom, egzotičan je."

Dugin uopće nije toliko slavan u Rusiji, smatra Vidmarović: "U Rusiji je prije desetak godina provedeno istraživanje javnog mišljenja o tome tko je najutjecajniji intelektualac u zemlji. Dugin je zauzeo 36. mjesto. 

"Putinova ideologija se bazira na konceptu ruskog svijeta, ruskog mira. To je stari koncept koji seže sve do 11. stoljeća, a prema kojem je sve, gdje god žive Rusi i gdje se govori ruski jezik, područje ruskih interesa. Čovjek koji je za vrijeme Putinove vladavine modernizirao, adaptirao i prezentirao taj koncept je Vladislav Surkov, koji je niz godina bio Putinov savjetnik i kojeg su ruski mediji zvali ‘sivim kardinalom’ Kremlja", navodi Vidmarović.

"Na kraju svega, ova agresija na Ukrajinu je Putinovo djelo, on je sam sebi glavni režiser i filozof. I u tome je glavna tragedija današnje ruske politike", zaključuje Vidmarović

Potjeran sa sveučilišta nakon izjave da Ukrajince treba "ubijati, ubijati i ubijati"

I zaista, Dugin je 2014. izgubio svoju utjecajnu poziciju pročelnika Odsjeka za sociologiju međunarodnih odnosa na prestižnom Moskovskom državnom sveučilištu Lomonosov kad je njegova ratnohuškačka retorika postala previše i za Kremlj. 

Ova izjava je, navodno, bila razlog: "Ukrajina mora ili nestati sa Zemlje i ponovno se izgraditi od nule ili narod treba shvatiti. Mislim da narod u Ukrajini treba totalni revolt na svim razinama i u svim regijama. Oružani revolt protiv hunte. Ne samo na jugoistoku. Mislim, ubijati, ubijati i ubijati. Nema više priče. To je moje mišljenje kao profesora."

No na stranu njegove krvožedne fantazije koje u današnjem kontekstu zvuče gorko ironično, što je točno Svjetski otok na koji se Dugin referira? 

Ovaj pomalo ezoterični termin skovao je britanski geograf i političar Halford Mackinder u svojoj knjizi Geografski pivot povijesti davne 1904., a odnosi se na čitavu kopnenu masu Europe, Azije i Afrike, bez otoka. Velika Britanija i Japan čine priobalne otoke, a Sjeverna i Južna Amerika te Oceanija udaljene otoke, kako ih je nazvao.

U središtu Svjetskog otoka je pak ono što Mackinder naziva Srce zemlje (eng. Heartland), područje od ruske rijeke Volge do kineske rijeke Yangtze i od Himalaje do Arktika.

Svjetski otok u središtu Duginove geopolitičke teorije

Mackinder je u idućoj knjizi iz 1919. jezgrovito objasnio svoju tezu o značaju Heartlanda, golemog teritorija kojim je tada velikim dijelom dominiralo Rusko Carstvo, a kasnije Sovjetski Savez.

"Tko vlada istočnom Europom, zapovijeda Heartlandom. Tko vlada Heartlandom, zapovijeda Svjetskim otokom. Tko vlada Svjetskim otokom, zapovijeda svijetom", zapisao je tada. 

Naime, Svjetski otok ima najveći dio svjetskog stanovništva i prirodnih resursa, a njegovo središte, odnosno Heartland, gotovo je sa svih strana okruženo prirodnim barijerama - osim iz istočne Europe, odakle je preko velike europske ravnice teoretski moguća invazija na Rusiju kakvu su pokušali Napoleon u 19. i Hitler u 20. stoljeću. 

Zbog toga Moskva već desetljećima, ako ne i stoljećima, pokušava dominirati istočnom Europom kako bi imala stratešku dubinu koja bi je osigurala od ugroze sa Zapada. Ukrajina, naravno, ima središnju poziciju u ovim ruskim geopolitičkim nacrtima, kako zbog povijesnih veza s Moskvom tako i zbog čiste geografije. 

Naravno, ništa od toga ne predstavlja opravdanje za rusku agresiju ni za uskraćivanje prava na izbor Kijeva u kakve političke i vojne saveze želi ući, a od kakvih se želi odmaknuti. Uostalom, prema ovoj teoriji, Rusija bi se osjećala "sigurnom" tek kad bi kontrolirala sve od Baltika do Karpata.

U međuvremenu se oglasio i sam Putin: "Podao, okrutan zločin prekinuo je život Darje Dugine, bistre, talentirane osobe s pravim ruskim srcem - dobrim, punim ljubavi, suosjećajnim i otvorenim. Novinarka, znanstvenica, filozofkinja, ratna izvjestiteljica, pošteno je služila narodu, domovini, djelima je dokazala što znači biti ruski patriot."