Duboko u estonskim šumama, NATO postavlja zamku za Putina
DUBOKO u šumama Estonije, uz granicu s Rusijom, postavlja se prvi u nizu betonskih bunkera dizajniranih da izdrže izravan udar ruske artiljerije. Riječ je o početku izgradnje mreže od 600 takvih utvrda, koje predstavljaju ključni dio obrambene strategije za zaštitu najizloženijeg dijela istočnog krila NATO-a od moguće invazije.
Baltička obrambena linija
Ova linija bunkera dio je slojevitog obrambenog sustava koji će se protezati gotovo 1000 kilometara, od sjevera Estonije do Poljske, s ciljem obrane baltičkih država. Iako je desetogodišnji projekt započeo 2024. godine, obrambeni dužnosnici izrazili su zabrinutost da možda neće biti dovršen na vrijeme. Strahuju da bi, u slučaju mirovnog sporazuma u Ukrajini, Moskva svoju pozornost mogla preusmjeriti na Baltik, pogotovo u svjetlu planova Kremlja za jačanje vojne proizvodnje i eskalacije hibridnih napada.
"Naš je cilj biti što bolje pripremljeni za obranu naše nacije protiv agresivnog susjeda", izjavio je za The Telegraph Kristjan Halg, glasnogovornik estonskih obrambenih snaga.
Sve tri baltičke države - Estonija, Latvija i Litva - svjesne su nedostatka strateške dubine i ne mogu si priuštiti gubitak teritorija. "Uskraćivanje mobilnosti neprijatelju od prvog metra potrebno je kako bi se uskratila njihova operativna sloboda i kako bi se savezničkim snagama omogućilo da budu učinkovitije u obrambenom stavu", dodao je Halg.
Utvrde protiv ruske artiljerije
Bunkeri, svaki površine oko 35 četvornih metara, prvenstveno su projektirani da izdrže "izravne pogotke artiljerijskih granata kalibra 152 mm, koje najčešće koriste ruske oružane snage", pojasnio je Halg.
Međutim, priznao je da bi otpornost na smrtonosne dronove tipa Shahed "ovisila o kutu udara", dok bunkeri vjerojatno ne bi izdržali udare razornih kliznih bombi. U sljedećih nekoliko mjeseci planira se izgradnja još 23 bunkera, uz 40 kilometara protutenkovskih rovova koji se već kopaju, a cijela linija trebala bi biti dovršena najkasnije do 2027. godine.
Cijena i izazovi projekta
Estonija, Latvija i Litva uložit će po 70 milijuna eura u Baltičku obrambenu liniju, što je ogroman izdatak iz njihovih obrambenih proračuna. Estonija trenutno prednjači u provedbi plana. Kadi-Kai Kollo, voditeljica odjela za infrastrukturu u Estonskom centru za obrambena ulaganja, istaknula je da je njezina zemlja u komparativnoj prednosti jer je velik dio granice pokriven jezerom Peipus i močvarnim terenom koji služe kao "prirodne barijere".
Duž kopnene granice s Rusijom bit će postavljeno 40 "obrambenih uporišta" koja će, uz bunkere, uključivati kontejnere za opremu, skloništa, protutenkovske prepreke i bodljikavu žicu. Ipak, projekt kasni godinu dana jer je krajem 2024. prototip bunkera teško oštećen tijekom testiranja. "Dobili smo vrijedne povratne informacije i ispravili naše dizajne", rekla je Kollo. Uz to, estonska vojska radi na postavljanju sustava za detekciju dronova i nabavi ključnih sustava protuzračne obrane.
"Ne razumiju svi koliko je situacija ozbiljna"
Raimond Kaljulaid, šef estonske delegacije pri NATO-u, postavljanje prvog bunkera smatra važnom prekretnicom. "To je samo jedan primjer odlučnosti ovih država da zaštite našu slobodu i suverenitet protiv ruskog imperijalizma", rekao je. Ujedno je uputio i kritiku dijelu Europe: "Nažalost, ne razumiju svi u Europi koliko je ova situacija ozbiljna. Neki čelnici razumiju, ali su nesposobni djelovati i zapravo poduzeti nešto umjesto da samo pričaju o tome."