MINISTARSTVO financija demantiralo je danas članak u Jutarnjem listu pod naslovom "Ako ne prijaviš koje si vjere, kazna do 2650 eura" i druge medijske natpise o kaznama nakon uvođenja Registra stanovništva. U priopćenju napominju da nisu propisane kazne te da je izjašnjavanje na dobrovoljnoj bazi.

Iz Ministarstva kažu da je prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva bio na javnom savjetovanju i da se predlaže ustroj registra tako da se podaci preuzimaju iz drugih službenih evidencija, a samo iznimno građani mogu dobrovoljno prijaviti određene podatke izjavom.

"Dakle, za te podatke nije propisana obveza dostave izjavom već građani to mogu učiniti ukoliko žele. Stoga, napominjemo kako se u slučaju nedostave podataka o vjeri i materinskom jeziku neće naplaćivati nikakva kazna", kažu iz Ministarstva.

Napominju da će se svi zaprimljeni komentari na savjetovanju razmotriti te će se tada utvrditi tekst prijedloga Zakona koji će se uputiti u daljnju proceduru.

"S obzirom na netočne interpretacije pojedinih odredbi koje su se pojavile u medijskom prostoru, ukoliko postoji bilo kakva pravna dilema ili nesigurnost u odnosu na bilo koju odredbu teksta zakona koji je upućen u javno savjetovanje, ističemo kako će takve dileme biti otklonjene i jasnije (eksplicitnije) precizirane u prijedlogu Zakona koji će biti utvrđen na sjednici Vlade i upućen u Saborsku proceduru", piše u priopćenju Ministarstva financija.

Stupa na snagu iduće godine

Ministar financija Marko Primorac predstavio je prije desetak dana projekt Središnjeg registra stanovništva, koji bi trebao biti ustrojen tijekom iduće godine i zaživjeti sredinom 2026. godine, pri čemu bi državi trebao omogućiti "bolje ciljanje" socijalnih mjera, a građanima donijeti administrativno rasterećenje.

Na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine, tijekom iduće godine obavljat će se ustroj registra, a od 1. lipnja 2026. građani, kao i državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, imat će pristup registru, rekao je Primorac na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

Središnji registar stanovništva će sadržavati podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima.

Obuhvaćat će hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem van Hrvatske, kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj.

Obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, vjera, materinski jezik

Sadržavat će podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima, u smislu i tko ga sve čini. Konkretno, uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, uključivat će podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju opcionalne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom (istospolnom) partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri i materinskom jeziku, kao i kontakt podaci.

Registrom će se omogućiti cjeloviti podaci o stanovništvu u realnom vremenu, istaknuo je Primorac, što će olakšati provođenje adekvatnih politika, a između ostalog i zamijeniti popise stanovništva koji se provode svakih deset godina, administrativno su zahtjevni, a samo posljednji je koštao više od 23 milijuna eura.

Tako, kada je riječ o ciljevima uspostave registra, osim ukidanja potrebe popisa stanovništva, tu je i omogućavanje realnog izračuna dohotka po članu kućanstva, prije svega za bolje ciljanje mjera socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima, pri čemu primjerice neće biti moguće da neka osoba bude član dva kućanstva.

U kontekstu potonjeg, Primorac je spomenuo i pakete pomoći građanima zbog inflacije i rasta cijena energenata, kojima se ponajprije htjelo pomoći onima s najnižim dohocima. Nastojalo se da te mjere budu što "ciljanije", no u nedostatku i podataka i samog registra, postoji mogućnost da su njima bila obuhvaćena i ona kućanstva s nekim dodatnim prihodima ili značajnijom imovinom, napomenuo je ministar.

"Onemogućavanje zloupotrebe sustava"

Po njegovim riječima, uspostava registra će onemogućiti zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica, a trebala bi dovesti i do administrativnog rasterećenja građana u postupcima ostvarivanja različitih prava, pri čemu će se podaci ažurirati te razmjenjivati među institucijama.

Građani više neće morati po raznim institucijama podnositi pojedine zahtjeve i donositi dokumentaciju, već će država proaktivno identificirati osobe kojima bi trebala pripadati određena prava i isplaćivati im ih, kazao je Primorac.

Ta pojedina prava se primjerice odnose na dječji doplatak, naknade za starije osobe, zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, socijalne naknade i stipendije studenata. Kako je izvijestio ministar, samo u 2022. je obrađeno 427.083 takva zahtjeva, a njima su bile obuhvaćene 912.393 osobe.

U kontekstu potencijalnih pitanja o zadiranju tog registra u privatnost građana, Primorac je naglasio da registar neće sadržavati "neke posebne nove informacije", već će povezivati postojeće. Također, podaci neće biti javno objavljeni, a građani će im moći pristupiti putem sustava identifikacije.

Građanima će biti omogućen uvid u vlastite osobne podatke u registru, no oni ga sami neće morati puniti, osim u vidu određenih ispravaka i dopuna, objasnio je. 

Primorac je kazao da će registar imati 45 primjena, poput vođenja jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, s ciljem lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenog rada.

Zatim, služit će za ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka, za analizu tržišta rada, izračun indeksa razvijenosti i oblikovanje politika regionalnog razvoja, upis djece u predškolske ustanove, škole, učeničke domove, visoka učilišta, a tu je i već spomenuta provedba mjera socijalne politike.