HRVATSKA ima izrazito stabilnu energetsku situaciju, Podzemno skladište plina Okoli trenutno je popunjeno oko 80 posto i spremni smo za iduću zimu, rekao je danas u saboru državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović.

"Podzemno skladište plina Okoli trenutno je popunjeno oko 80 posto, a cijene plina se kreću oko 30 eura po megavatsatu (MW/h)", istaknuo je Bujanović tijekom rasprave o prijedlogu zakona o provedbi Uredbe Vijeća EU o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije koji se donosi po hitnom postupku.

Time je odgovorio HDZ-ovoj Maji Grba-Bujević koju je zanimalo kakvo je stanje u Podzemnom skladištu plina Okoli. 

"Imali smo dovoljno plina unatoč hladnoj zimi"

Bujanović je naglasio kako je vlada na vrijeme i pravodobno prepoznala važnost LNG terminala, zbog čega smo unatoč hladnoj zimi imali potpuno pokrivenu domaću potrošnju plina.

Poručio je da ćemo zbog kišne godine imati i dovoljne količine električne energije. "Hidroelektrane će dobro raditi i sve u svemu je izrazito stabilna energetska slika i spremni smo za iduću zimu", rekao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Daliju Orešković (Centar) zanimalo je što se poduzima glede pravilnika i drugih provedbenih propisa da se energija iz obnovljivih izvora može implementirati i koristiti, ne samo na obiteljskim kućama nego i na drugim postrojenjima.

Bujanović je najavio da do kraja lipnja ove godine na vladu ide uredba o kriterijima za izdavanje energetskog odobrenja, uredba o poticajima korištenja obnovljivih izvora energije te izmjene i dopune Zakona o tržištu električne energije te zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.

Predstavljajući prijedlog zakona, istaknuo je da su zakon i sama Uredba Vijeća EU u funkciji stabiliziranja cijene, ograničavanja tržišnih prihoda na način koji ne ograničava samu djelatnost, ali i ne daje prednost ostalim sudionicima tržišta nad kupcima koji tu energiju moraju kupovati.

Također, konačnim prijedlogom zakona se preciziraju obveznici, način uplate viška tržišnih prihoda te oni subjekti na tržištu električne energije koji sukladno Uredbi Vijeća mogu biti izuzeti.

Uz to, svi kupci električne energije, posebice kućanstva, za uslugu koja je univerzalne vrijednosti koja mora biti dostupna i dostatna, ne smiju biti izloženi cijenama koje nisu odraz opravdanih troškova poslovanja, poručio je.

Sva sredstva koja se osiguraju uplatit će se u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i bit će na raspolaganju kao potpora građanima za ulaganja u vlastitu proizvodnju električne energije u fotonaponskim elektranama.

"Naši građani plaćali najjeftiniju struju i plin u EU"

Tijekom rasprave oporba je podsjetila da je vlada subvencijama regulirala cijene struje, plina i naftnih derivata, ali i upozorila da je to novac iz državnog proračuna koji se najvećim dijelom puni iz poreznih prihoda.

"Na kraju će to građani platiti i taj teret će podnijeti oni kojima PDV čini najveći dio troška kućanstva tj. oni s najnižim dohodcima", ustvrdila je Sandra Benčić (Možemo!).

I SDP-ova Mirela Ahmetović smatra da je naša vlada omogućila jeftinu energiju jer je iz "džepova građana" dopuštala zaduženja HEP-a jer ne može održavati likvidnost poslovanja zbog Plenkovićevog ograničavanja cijena energije. 

Za razliku od oporbe HDZ-ov Miro Totgergeli istaknuo je da, bez obzira na to što su tijekom zime cijene na veletržištima išle i do 600 do 800 eura po MW/h, naši su građani plaćali najjeftiniju struju i plin u EU, a jeftinija od nas jedino je bila Bugarska. Također, i danas, osim Malte, plaćamo najjeftiniji dizel i benzin, rekao je HDZ-ov zastupnik.